Posljednji voz i vlak za povratak izbjeglica u BiH?

"Uzeo sam gore, u ovom Komesarijatu, taj javni poziv, ove papire što treba. Prikupiću to dokumentacije što imam, predaću, i to ću im priložiti", priča za Deutsche Welle Nenad Milić, koji se želi vratiti u svoje rodno selo Četojevići, u opštini Ilijaš, odakle je protjeran 1992. godine.

Milić je jedan od onih koji će se prijaviti na Javni poziv, koje su državne i entitetske institucije Bosne i Hercegovine uputile svojim državljanima koji žive u Srbiji a žele se vratiti u domovinu. Riječ je o pozivu za povratak i za obnovu porušenih kuća, za šta su sredstva obezbjeđena prošlog aprila na donatorskoj konferenciji u Sarajevu. Za Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i BiH tada je obezbjeđeno oko 500 miliona eura u svrhe povratka izbjeglica i obnove njihove imovine. Od tih sredstava, za Bosnu i Hercegovinu izdvojeno je 100 miliona eura.

Rješenje za samo 10 odsto problema

Međutim, Drago Kovač, sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava BiH, kaže da iako ta cifra zvuči impozantno, ustvari uopšte nije tako.

"Odmah da vam kažem: to je negdje oko 10 odsto ukupnog problema s kojim se Bosna i Hercegovina suočava. Mi sada imamo više od 50.500 onih koji traže obnovu i povratak", navodi Drago Kovač, koji je sa kolegama iz ostalih nadležnih državnih i entitetskih institucija došao u Novi Sad da javno pozove izbjeglice da podnesu zahtjeve za povratak i obnovu kuća.

Nenad Milić, izbjeglica iz Ilijaša, vjeruje da će ovaj put uspjeti da se vrati u rodno selo i da će dobiti novac kako bi obnovio kuću, od koje je ostala samo ruševina. U Srbiji se, kaže, nije snašao.

"Nit' radim, nit' išta. Znate kako je... Jedino djeca, kćerka je rođena 1989, sin 1994. godine. Idu ovdje u školu, eto to je uspjeh. A ja petljam, mučim se...", priča Milić.

"Ne bismo vam mi pomogli, nego moramo..."

Savjetnik predsjednika Republike Srpske Miladin Dragičević u razgovoru sa izbjeglicama odao je i tajnu otkud to da su političari potegli puta čak do Novog Sada i Beograda, da bi lično pozvali ljude da se vrate u Bosnu i Hercegovinu.

"Mi smo riješeni da ovaj program implementiramo. Hoćete li da vam iskreno kažem zašto smo riješeni? Kreditor nas goni, jer ako to ne uradimo, on nas prebaci pozadi, pa nikad nećemo te pare dobiti. Sad smo i mi primorani da dođemo ovako lično pred vas i da kažemo: Dajte, ljudi, podnesite zahtjev! Nije to sad što mi to toliko želimo ili što hoćemo da vam pomognemo. Ne, nego goni i nas neko, jer pare nećemo dobiti ako ne pripremimo bazu podataka i ako ne izađemo sa konkretnim spiskovima", kaže Dragičević.

"Vratio bih se, nego šta..."

Bilo kako bilo, Davor Čordaš, ministar za izbjeglice u vladi Republike Srpske, bio je veoma jasan: "Više vozova i vlakova vjerujem da nećemo imati, barem ne u nekoj značajnijoj mjeri."

A Nenad Milić, izbjeglica iz Četojevića, kaže da će se rado ukrcati u taj posljednji voz: "Vratio bih se, nego šta. Ima nas zainteresovanih i u Beogradu i u Novom Sadu, od svukuda. To je selo koje je brojalo 35 kuća, otprilike tako. U pola sela su muslimani živjeli, a u pola smo mi."

Javni poziv za izbjeglice otvoren je do 7. februara, ali je već sada izvjesno da će biti produžen jer je interesovanje veliko. Projektom će biti obuhvaćeno ukupno 5.400 porodica, a svakoj od njih pripašće po oko 25.000 evra za obnovu kuće i povratak. Kako su kazali zvaničnici, niko neće biti eliminisan sa konkursa ukoliko nema status izbjeglice, jer program nije namijenjen osobama sa statusom izbjeglica, već osobama koje su izbjegle iz svojih domova.

Naravno, javni poziv je otvoren samo za ljude koji se zaista žele vratiti u BiH, a ne za one koji bi, kako su kazali zvaničnici, da izgrade kuću u toj državi a da nastave živjeti u nekoj drugoj.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odgovorna urednica: Marina Martinović