1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Posljednji srpski “boj za Kosovo”

Njemačka štampa se i danas osvrće na posjetu šefa diplomatije Guide Westerwellea državama Zapadnog Balkana, a naročito na razgovore u Beogradu i Prištini. U centru pažnje je prijedlog Srbije za novu rezoluciju o Kosovu.

default

Demonstracije u Bonnu (mart, 1999.) "Kosovo je Srbija - Srbija je Kosovo". Beograd i danas ima istu poruku.

Beograd je bio iznenađen odlukom suda u Hagu koju je 22. jula iznio predsjednik tog suda Hisaši Ovada: „Proglašenje nezavisnosti Kosova od 17. februara 2008. ne krši međunarodno pravo”, piše “Frankfurter Allgemeine Zeitung” i nastavlja:

“Potrajalo je neko vrijeme dok se nije našla pogodna interpretacija, a ona glasi: Međunarodni sud u Hagu je za deklaraciju rekao da je u skladu s međunarodnim pravom, ali ništa nije rekao o samoj nezavisnosti. Tako su Srbija i Kosovo izveli sasvim suprotne zaključke o mišljenju suda u Hagu. Za Kosovo i većinu zapadnih država to predstavlja kraj debate o kosovskoj nezavisnosti. Srbija je odlučila da nastavi borbu za Kosovo.

Vlada Srbije želi da na generalnoj skupštini UN, početkom septembra ponese rezoluciju u kojoj se zahtijeva „rješenje za sve sporne teme prihvatljivo za obje strane“. U te teme, po mišljenju Beograda spada i nezavisnost Kosova.

Ko je glavni: Njujork ili Brisel?

Fotomontage Flaggen Serbien EU Symbolbild

Zvanični cilj Vlade u Beogradu je ulazak u EU

Za prihvatanje Rezolucije dovoljna je jednostavna većina. S obzirom da se uzdržani glasovi ne broje, srpska diplomatija se trenutno energično bori za one koji su još neodlučni. Do sada su Kosovo priznale 62 članice UN – od ukupno 192. To znači da prihvatanje rezolucije nije isključeno. Pitanje je samo da li bi to bio uspjeh za Srbiju.

Jer, Njujork će biti „glavni“ samo jedan dan, a 364 dana u godini je to Brisel. A tamo se nerado gleda na to kako Srbija unosi raskol među članice EU. Beograd ima bliske odnose sa Španijom, Grčkom, Kiprom, Slovačkom i Rumunijom - dakle onim državama koje nisu priznale Kosovo.

Kada Svazilend ili Vanutu priznaju Kosovo, (kao što je to bio slučaj prošle sedmice) Beograd od toga ne zaboli glava – ali pet članica EU koje i dalje ne priznaju Kosovo – zlata su joj vrijedne, bez obzira na to što je razlog za takav stav unutrašnjopolitičke prirode u svakoj od tih zemalja.

S obzirom da je cilj Srbije ulazak u Evropsku Uniju, postavlja se pitanje da li ima smisla sarađivati sa 5 članica, a biti protiv ostalih 22. Srpski političari u internim razgovorima ističu da im je potrebna ova posljednja bitka pred UN-om, kako bi domaćoj publici mogli da kažu da su učinili sve moguće kako bi spasili Kosovo. Poslije toga, bez obzira na ishod, mogu se praviti kompromisi i voditi pragmatična politika.

Zapad ne vjeruje Tadiću

Zapadne diplomate se pitaju da li se može vjerovati Tadiću, koji je moćniji nego što je njegov ubijeni prethodnik Đinđić ikada bio. „Tadić ima više manevarskog prostora nego što kaže. Međutim on ga ne koristi, mada bi ga opozicija podržala u promjeni kursa“ – rečeno je u delegaciji Guide Westerwellea (Gido Vestervele) koji je u petak završio trodnevnu turneju po Balkanu, u okviru koje je bio i u Beogradu.

Na sljedećoj strani: Preševska dolina za Sjever Kosova?