Posljednji poziv za Evropu

Sueddeutsche Zeitung u članku pod nazivom "Posljednji poziv za Evropu" osvrće se na literarni skup Sredozemne unije u Tirani, na kojem se govorilo i o afričkim izbjeglicama, koje se pokušavaju domoći Evrope: Kada su afričke izbjeglice na prepunom brodu u vodama ispred Lampeduze nakon havarije izazvale požar na brodu kako bi svjetlećim signalom skrenule na sebe pažnju, svi su to vidjeli. Ali niko nije pomogao i na stotine njih se utopilo.

Sličan događaj desio se prije skoro dvije decenije u istočnim dijelovima Sredozemlja. U proljeće 1997. je iz luke Vlora u postkomunističkoj Albaniji, tada potresenoj nemirima, u pravcu Brindisija isplovio brod sa 120 izbjeglica. Italijanska obalska straža je u dubokim vodama spriječila brod da nastavi ploviti zacrtanim kursom, iako je na njemu istaknuta bijela zastava, iako su putnici mahali bijelim krpama a majke podizale djecu. Vojna fregata ispriječila se pred barkom, koja je potom odmah potonula. Tom prilikom skoro svi su se utopili. Preživjelo je svega 39 ljudi.

'Od pada Zida i "gvozdene zavjese" u Evropi vlada nova vrsta rata', smatra albanski pisac Fatos Lubonja. 'Rat, kojeg vode bogati i moćni, okrenut je protiv slobodnog izbora prebivališta'. Lubonja, koji je 17 godina života proveo u zatvorima režima Envera Hodže, dobro zna šta znači biti u vodama ograđenim zahrđalim plovcima i bunkerima Envera Hodže. Njima je Hodža parcelizovao i podijelio more u očekivanju strane invazije i držao zemlju izolovanom od ostatka Evrope skoro pola stoljeća. 'Ali samo što su se kapije na obalama Jadranskog i Jonskog mora otvorile ka slobodi, ponovo su zatvorene', ističe pisac Fatos Lubonja i zaključuje: 'Kao u vrijeme diktatora Hodže, more je postalo zabranjena zona. Sve duži i duži su spiskovi žrtava, za koje je san o moru, kao polaznoj tački za upoznavanje beskonačnog, kolidirao sa realnošću tog istog mora, u kojem su se utopili', prenosi Sueddeutsche Zeitung.

Albanija i njen novi premijer

Novi premijer Albanije Edi Rama zalaže se da Albanija dobije status zemlje kandidata za učlanjenje u EU. Rama propovijeda ekonomski progres ali puno toga ovisi od uspjeha u borbi protiv korupcije, piše Sueddeutsche Zeitung i dodaje: "Rama, bivši gradonačelnik Tirane, slikar i bivši košarkaš koji je visok dva metra, formirao je novu vladu, u kojoj je čak šest žena. Saborci ga opisuju kao briljantnog i harizmatičnog političara, koji je istovremeno egoman i promjenljivog raspoloženja. Tri miliona Albanaca očekuju da on u jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope otvori barem dio od 300.000 obećanih radnih mjesta. 'Po prvi put živimo u regionu u kojem trenutno nema konflikata. Bilo bi jadno kada to ne bismo iskoristili i poboljšali svoj život', kaže Rama.

"Da li će Tirana uspjeti na svom putu ka EU, zavisi prije svega od toga šta je zemlja u stanju da učini protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ima puno nejasnoća i o izborima, koji su Edija Ramu doveli na funkciju premijera. Za razliku od izvještaja OSCE-a, koji izostavlja kritične tačke, Ines Hila iz Transparency Internationala kaže da izborna kampanja i dijelom izbori nisu bili regularniji od proteklih. Sve partije su, nastavlja Hila, kupovale glasove, prije svega po selima i predgrađima.

Odlučujući uspjeh partije Edija Rame bazira se na kupovini glasova za 35 eura po biraču. Hila iz Transparency International navodi i da nijedna partija nije detaljno navela odakle joj novac za finansiranje izborne kampanje niti je objavila biografije i imovinu parlamentaraca kao i donacije koje su primali. U proteklom sazivu Parlamenta bilo je poslanika iz svih partija koji su imali veze za organizovanim kriminalom, trgovinom droge i pranjem novca, izvjestio je 2009. američki ambasador John Withers, navodeći čak imena. Skoro svi oni zastupljeni su i u novom Parlamentu Albanije", konstatuje Sueddeutsche Zeitung.

Autorka: Jasmina Rose

Odg. urednica: Zorica Ilić