1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Posljednji pokušaj EU u BiH?

EU će 17. novembra još jednom pokušati da usaglasi novu strategiju podrške i pomoći BiH na njenom evropskom putu. U pitanju može biti posljednja šansa, a bh. lideri bi morali da je iskoriste, tvrde pojedini analitičari.

Brisel je njemačko-britanska inicijativu za pokretanje BiH iz višegodišnjeg zastoja na evropskom putu dočekao sa neskrivenim odobravanjem i podrškom. Šefica evropske diplomatije, Federika Mogerini, raspravu o BiH zakazala je za prvi Savjet ministara spoljnih poslova kojim će ona predsjedavati i koji će se održati 17. novembra u Briselu. Ona najavljuje da će

ideje iz njemačko-britanskog prijedloga

biti dio šire rasprave svih 28 zemalja članica koje će pokušati da pomognu BiH da ponovo krene refomskim putem u pravcu članstva u EU.

Ideja za novi pristup problemu BiH potekla je sa konferencije o Zapadnom Balkanu u Berlinu

Ideja za novi pristup problemu BiH potekla je sa konferencije o Zapadnom Balkanu u Berlinu

„BiH ima jasnu evropsku perspektivu, kao i sve zemlje Zapadnog Balkana, i zato je neophodno da nastavi potrebne političke i ekonomske reforme kako bi napredovala na evropskom putu. Taj proces, upravo poslije izbora u BiH ima priliku za novi početak i novi zamah i sada je neophodno da EU definiše šta može da napravi kako bi pomogla BiH da se vrati na put napretka“, poručila je portparolka visoke predstavnice, Maja Kocijančić. Taj „novi duh“ reformi bitan je ne samo za evropski put BiH već, na prvom mjestu, za bolji život građana BiH, dodaju evropski zvaničnici u Briselu.

Još jedna, možda i posljednja, šansa za BiH

„Novi početak“ i „novi zamah“ za BiH u evropskim krugovima ocjenjuje se istovremeno i kao još jedna, možda i posljednja, pružena evropska šansa BiH.“U posljednje dvije godine situacija u BiH postala je zaista loša“, kaže za Dojče Vele Aleksandra Štiglmajer, iz Evropske inicijative za stabilnost (ESI).

Aleksandra Štiglmajer,

Aleksandra Štiglmajer

“Država je izgubila novac od evropske pretpristupne pomoći, napravila je „nula“ napretka, od Evropske komsije dobila je možda i najgori ikada izvještaj, a povrh toga su došle i poplave. Nadam se da će ovoga puta bh. lideri reći: Ovo nam je možda posljednja šansa, bolje da je iskoristimo“, navodi Štiglmajer.

U ESI smatraju da njemačko-britanska inicijativa ima dobre šanse da bude prihvaćena od strane zemalja članica EU. Prijedlog je da se

nova vlast u BiH, odmah po formiranju, obaveže na širok reformski program

koji bi trebalo da sastavi zajedno sa EU, a koji bi se odnosio na postojanje demokratskih i funkcionalnih institucija, poštovanje ljudskih prava i ono što je i za EU i BiH u ovom trenutku veoma bitno, uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije.

Od nove vlade u Sarajevu se očekuje da pokaže veću spremnost za reforme

Od nove vlade u Sarajevu se očekuje da pokaže veću spremnost za reforme

Zajedno sa Evropskom komisijom nova vlast u BiH bi trebalo da počne da radi na novouspostavljenim prioritetima, a EU bi stavila na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju za BiH. To bi zemlji donijelo više novca, otvorila bi se šansa za podnošenje zahtjeva za kandidatski status i stvari bi krenule sa mrtve tačke. Uslov primjene presude u slučaju Sejdić Finci time bi bio privremeno odložen.

„Prošla godina je pokazala da je trenutna primjena te presude vrlo teška i da za to još nisu stvoreni uslovi. Insistiranje na tome je samo onemogućilo da se radi na drugim reformama koje je moguće postići“, objašnjava Štiglmajer i podsjeća da je i odlaganje primjene presude Sejdić-Finci i ranije postojalo kao opcija za pokretanje BiH iz zastoja u procesu evrointegracija: „BiH će morati da se uskladi sa tom presudom Evropskog suda za ljudska prava, ali to nije stvar za početak. To se može uraditi pošto se postignu druge stvari, na kojima je lakše napredovati“, ocjenjuju u ESI.

Primjena Sejdić-Finci presude odložena do daljnjeg?

Ideju o ovakvom „novom evropskom pristupu“ pozdravio je i zvanični Zagreb, naglasivši da je to nešto što je Hrvatska predložila i pokrenula još početkom ove godine. Tada se iz EU mogao čuti stav da neće biti „spuštanja ljestvice“ kada su u pitanju uslovi za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa BiH, od kojih je prvi bio upravo primjena spomenute presude.

Brojni susreti bh. političara sa predstavnicima EU proteklih godina završeni su neuspjehom

Brojni susreti bh. političara sa predstavnicima EU proteklih godina završeni su neuspjehom

EU je najavljivala i nepriznavanje izbora u BiH bez izmjene u Ustavu koju donosi presuda Evropskog suda za ljudska prava. Na pitanje da li ovakva promjena prioriteta, stupanje na snagu SSA i priznavanje izbora bez ispunjenog Sejdić-Finci uslova utiče na kredibilitet evropske politike prema BiH i uopšte politike proširenja, u Evropskoj inicijativi za stabilnost zaključuju: „Kredibilitet je i u samoj činjenici da je danas teže postati članica EU nego što je to bilo prije 20 ili samo 10 godina. Ali to je i dalje moguće. Hrvatska je uspjela, uspjeće i Srbija i Crna Gora i nadam se jednog dana i BiH. Ono što nije smisleno, jeste da ako shvatite da jedan uslov postaje kontraproduktivan, vi to ne promijenite. Kada se shvati tako nešto, dobro je preuzeti odgovornost, priznati i promijeniti stvari“, zaključuje u razgovoru za Dojče vele, Aleksandra Štiglmajer.

Ako je EU shvatila da postoji novi put za izlazak BiH iz „pat pozicije“, ono što ostaje kao pitanje jeste da li će i bh. politički lideri ovoga puta prepoznati i prihvatiti svoj dio odgovornosti za napredak svoje zemlje i naroda ili će se od njih ponovo dobiti samo prazno obećanje i potpis bez značenja?

Preporuka redakcije