1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Posljednji obračun Borisa Nemcova s Putinom

Tri sata prije ubojstva oporbeni političar Boris Nemcov obračunao se u jednom radijskom intervjuu s ruskim predsjednikom Putinom. Taj 45-minutni razgovor postao je njegova politička oporuka.

default

Boris Nemcov

Samo nekoliko sati prije svoje smrti ruski oporbeni političar Boris Nemcov oštro je kritizirao predsjednika Vladimira Putina. On je posebno osudio Putinovu politiku prema Ukrajini. „Najvažniji razlog krize je to što je Putin počeo besmislenu agresivnu politiku rata protiv Ukrajine, koja je za našu zemlju i za mnoge građane smrtonosna“, rekao je 55-godišnji političar u razgovoru za radijsku postaju Echo Moskwy (Moskovski eho), koja je poznata po kritičkom stajalištu prema vladajućem režimu. Bio je to posljednji intervju Borisa Nemcova.

On je također rekao da je „dokazana“ nazočnost ruskih postrojba u Donbasu. To ruske vlasti opovrgavaju.

Russland Moskau Trauermarsch Boris Nemzow

Žalbena povorka u nedjelju u Moskvi

Nemcov je smatrao da je Putinova politika prema istoku Ukrajine odgovorna za tešku gospodarsku krizu u Rusiji. „Da bi se zemlja dovela u red i prevladala kriza, nužne su stvarne političke reforme“, istaknuo je Nemcov. On je konkretno naveo donošenje zakona za suzbijanje korupcije, smanjenje izdataka za naoružanje te veće ulaganje u obrazovanje. No, kako je rekao, za to su potrebni pošteni izbori bez blokiranja oporbe. „Cenzura mora biti okončana kako bi se zaustavila ta nesretna lažna propaganda koja je zamutila razum ruskom stanovništvu“, rekao je ovaj bivši predsjednik ruske vlade i zatražio Putinovu ostavku.

"Koncentracija moći vodi do katastrofe“

Oporbeni političari ne dobivaju puno prostora na ruskom radiju i televiziji. „Oporba trenutačno nema puno utjecaja na Ruse“, ocijenio je Nemcov i zahtijevao da se oporbi na jednoj od glavnih televizijskih postaja stavi na raspolaganje barem sat vremena tjedno. „Jer, ako se vlast koncentrira u rukama jednog jedinog čovjeka, onda to može samo dovesti do katastrofe – do totalne katastrofe“, rekao je Nemcov. Zato je u radijskom intervjuu pozvao slušatelje na sudjelovanje na prosvjedima protiv Putina.

Nemcova su u petak (27.2.) kasno navečer u središtu Moskve sa četiri hica u leđa ubile nepoznate osobe. Prosvjed protiv Putina sada je pretvoren u žalbenu povorku za Putinovog protivnika. Nakon komemoracije će se lijes Borisa Nemcova postaviti u Centar za ljudska prava Saharov. Tamo će ljudi u utorak navečer u skladu s rusko-pravoslavnim običajima imati priliku za oproštaj od bivšeg potpredsjednika vlade. Nakon toga je planirana sahrana u Moskvi.

Ovo ubojstvo je izazvalo zgražanje u ruskom glavnom gradu. Od petka navečer brojni građani dolaze na mjesto ubojstva kako bi položili cvijeće.

Russland Moskau Opposition Boris Nemzow erschossen

Mjesto ubojstva

Moguće je više motiva

Ruski istražni odbor nazvao je ovo ubojstvo „pokušajem destabilizacije političkog stanja u zemlji“. Ubojstvo je počinjeno pištoljem kojim se inače služe ruska vojska i policija. Istražni odbor je najavio da će preispitati i mogućnost islamističke pozadine. Nemcov je navodno nakon svoje osude islamističkih napada na pariški satirički list „Charlie Hebdo“ primio brojne prijetnje.

Mediji izvješćuju da su istražitelji možda pronašli automobil počinitelja s registarskim tablicama odmetnute islamske republike Ingušetije. Također se preispituje i moguća povezanost sa sukobom u Ukrajini, jer je Nemcov navodno radio na izvješću o ruskoj umiješanosti u taj sukob, priopćio je oporbenjak Ilja Jašin.

Prema informacijama bivšeg premijera Litve Andriusa Kubiliusa, Boris Nemcov je čak razmatrao mogućnost traženja azila u toj baltičkoj državi. Kubilius je ispričao da je Nemcovu na rubu kongresa svoje konzervativne stranke 2012. godine obećao zaštitu. Također je objasnio da je ovaj oporbeni političar tada računao s time da će nakon masovnih prosvjeda protiv trećeg mandata predsjednika Putina biti uhićen.

„Pitao je bi li mu Litva dala politički azil. Ja sam rekao da u to ne sumnjam i ponudio sam mu da ostane. No on je odbio“, rekao je Kubilius. Bivša sovjetska republika Litva je među članicama EU-a i NATO-a jedan od najoštrijih kritičara Rusije i zahtijeva strože sankcije protiv Moskve.

Preporuka redakcije