Posljednja opomena EU za BiH

Ako ne bude smanjen broj „lažnih azilanata“, građani BiH ponovo bi mogli stajati u redovima za vize. Na nedavnom sastanku u Briselu od zvaničnika BiH je zatraženo da poduzmu neophodne mjere za suzbijanje zloupotrebe bezviznog režima. Samo u oktobru 2012. godine u Njemačkoj je 630 državljana BiH zatražilo azil. U istom periodu, azil je u ovoj zemlji zatražilo 2.673 državljana Srbije te 1.350 državljana Makedonije.

„Od kolega iz Evropske komisije dobili smo posljednje upozorenje pred određene probleme koje bismo mogli imati, kao što ih danas imaju Srbija i Makedonija, zbog povećanog broja lažnih azilanata“, kaže šef bh. monitoring tima za praćenje bezviznog režima Bakir Dautbašić.

Nema beneficija za azilante

„Posljednja opomena“ izrečena je u kontekstu najava privremene suspenzije bezviznog režima za države zapadnog Balkana. Kako je među azilantima najviše Roma, Evropljani insistiraju na aktivnijem angažmanu država regije u procesu socijalne uključenosti ove populacije. Dautbašić kaže da je na sastanku u Briselu jedino BiH prezentirala konkretne projekte u tom smislu.

„Mi ne možemo zaustaviti sve one koji krenu da traže azil po zemljama EU, ali svi, posebno lokalne zajednice, možemo puno učiniti na njihovom što boljem informiranju. Ono što bi svi trebali znati jeste da im podnošenje zahtjeva za azil ne može donijeti apsolutno nikakve beneficije“, kaže Dautbašić.

„Posljednja opomena“ iz Evropske komisije zabrinula je i građane Sarajeva. Pojedini razumiju motive azilanata, a kritike idu na račun države. „Pogledajte kako narod teško živi i koliko je nezaposlenih. To što ljudi žele otići odavde kriva je država, a ne Evropska unija“, kaže B.S. iz Sarajeva.

Nove mjere i rokovi

Analitičari upozoravaju na negativne posljedice eventualne suspenzije bezviznog režima. Direktor Instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović vjeruje da ponovno uvođenje viznog režima za građane zapadnog Balkana ne bi doprinijelo približavanju te regije Evropi te da su najave iz EU „u funkciji discipliniranja političkih elita kako bi intenzivnije radile na procesu pridruživanja EU“.

Evropska komisija precizirala je mjere koje BiH mora realizirati do februara 2013. godine, uz redovno izvještavanje o postignutom napretku. Mjere se, prije svega, odnose na bolju kontrolu granica, razmjenu podataka između policijskih agencija, saradnju sa graničnim policijama regije, te zatvaranje prijelaza podobnih za ilegalne prelaske granica.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić