1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Posljednja misija Atlantisa

Danas (21.07.) se slijetanjem Atlantisa završio 30-godišnji američki space shuttle program. Ovaj svemirski brod i labaratorij u orbiti mnogo je doprinio razvoju tehnologije.

Space shuttle Atlantis u svemiru

Space shuttle Atlantis u svemiru

Start des Space-Shuttle Atlantis Astronauten

Astronauti 'Atlantisa'

Endevor, Discovery i Atlantis odlaze u muzej, jer se NASA poslije 30 godina space shuttle programa povlači iz tog posla, prepuštajući privatnim američkim kompanijama da opskrbljuju svemirske stanice, dok će se ona posvetiti pripremama za slanje ljudskih posada na asteroide i Mars. Američki predsjednik Barack Obama je naredio da se izradi nova strategija zbog koje se zatvaraju postojeći programi, a koja bi trebalo da ljude približi udaljenijim djelovima Sunčevog sistema.

Mnogi mladi astronauti će pomisliti da je njihov san prošao kada se Atlantis nakon svoje posljednje misije vrati na zemlju. SAD će svoje astronaute u svemir ubuduće slati u znatno manjim ruskim “Sojus” transportnim letjelicama. Pored pilota i kosmonauta u njima će biti i mjesta koja će se moći iznajmiti. “Naravno da je to teško, svoj život smo bili posvetili cilju da letimo u svemir”, kaže američki astronaut Steve Robinson koji je sudjelovao u četiri svemirske misije. “Mi smo astronauti, time zarađiujemo novac koji nam je potreban za život”, dodaje Robinson.

Nedsotatak novca

Nije sve bilo idealno: dva space shuttlea su eksplodirala tokom istorije ovih misija

Nije sve bilo idealno: dva space shuttlea su eksplodirala tokom istorije ovih misija

Međutim u vremenu kada sve više nedostaje novac, predsjednik Obama je odlučio da ukine skupi shuttle program. NASA je od 1981. godine pa do danas u svemir poslala 135 misija. Svaka od njih u prosjeku je koštala 450 miliona dolara.

Astronauti su se za posljednju misiju pripremali u simulatoru, prošli su trening preživljavanja u vodi, inscenirali i obavili scenarije za izvanredne slučajeve - poput protupožarne vježbe na modelu svemirske stanice, prošli trening u laboratorijima virtuelne stvarnosti i raznim simulatorima, vježbali rad sa svim mogućim alatima koji bi im mogli zatrebati, pa čak i uvježbavali izlaske nakon slijetanja iz modela shuttlea. „Vjerujem da ćemo tek kad sve bude gotovo shvatiti svu enormnost značaja naše misije", rekao je zapovjednik misije Chris Ferguson.

Neispunjena očekivanja

Vrijeme shuttlea uslijedilo je nakon Apollo programa uz pomoć kojeg su SAD 1969.godine poslale prvog čovjeka na Mjesec. Kada je tadašnji američki predsjednik Richard Nixon dao nalog za razvoj novog svemirskog broda, najviše se razmišljalo o tome kako da se smanje troškovi putovanja u svemir. NASA se pored toga nadala da će svemirske misije moći organizovati svake sedmice. Space shuttle međutim nije mogao ispuniti ni jedno od ovih očekivanja.

ISS aus Sicht der Endeavour Flash-Galerie

Međunarodna svemirska stanica ISS

Zlatno vrijeme američkih svemirskih misija je prošlo, što pokazuje i broj zaposlenih astronauta. 2000 godine NASA je upošljavala 149 astronauta, a danas ih je svega 61. Međutim, nakon okončanja space shuttle misije, astronauti se ne moraju pribojavati da neće imati posla, kaže Scott Pace, bivši astronaut i šef Instituta za svjetsku svemirsku politiku u Vašingtonu. On smatra da će glavni zadatak astronauta ubuduće biti da podržavaju ISS misiju. Pace također misli da će astronauti imati dovoljno posla oko pripremanja komercijalnih letova u svemir.

Astronautkinja Shannon Walker se brine da bi mladi mogli izgubiti interes za profesiju astrinauta. „Kada odete u školu i pitate ko želi postati astronaut, svi su do sada dizali ruku. Nadam se da će djeca shvatiti da svemirska stanica postoji i samim tim uvijek mjesto za obavljanje posla. San da se leti u svemir živi.“

Autor: Jean-Louis Santini/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur.: Azer Slanjankić