1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Posljedice katastrofe će se još dugo osjećati

Ekološke, privredne i socijalne posljedice katastrofe u Meksičkom zaljevu kada je iz naftne bušotine u periodu od više od tri mjeseca isteklo 776 miliona litara sirove nafte osjećaće se još decenijama.

Manevrom koji je nazvan Static Kill, BP je konačno zatvorio naftnu bušotinu

Manevrom koji je nazvan "Static Kill", BP je konačno zatvorio naftnu bušotinu

Njemački list „Leipziger Volkszeitung“, uz konstataciju da su „Sjedinjene Američke Države odahnule“, postavlja pitanje: „Da li će sada sve biti dobro u Meksičkom zaljevu? Ne. Još zadugo ne. Zatvaranje rupe na naftnoj bušotini može biti samo prvi korak na jednom dugom putu. Prethodna iskustva takvih i sličnih katastrofa pokazuju da su oni koji bi trebalo da se kontrolišu kao i kontrolori bili usko jedni s drugima povezani. Darežljivost koncerna British Petroleum po pitanju davanja donacija očito je doprinijela tome da su propisi za tako velike poslove bili preblago formulirani i interpretirani. Politička elita u Washingtonu s tim u vezi mora da prizna svoju odgovornost. Ona je morala pravovremeno da bude upozorena da je British Petroleum i u svojoj prošlosti imao takve i slične udese i to sa teškim posljedicama“, piše njemački list „Leipziger Volkszeitung“.

Zatvaranje naftne bušotine je počelo 3. augusta 2010.

Zatvaranje naftne bušotine je počelo 3. augusta 2010.

Novine „Sächsische Zeitung“ pišu da „Britanci nisu naučili ništa iz svega što se desilo. British Petroleum naime namjerava da buši u Sredozemnom moru, pred obalom Libije, i traga za naftom na dubini od oko dva kilometra“. Komentator lista konstatira da „nama preostaje samo da se nadamo da je katastrofa pred američkom obalom koštala koncern toliko mnogo novca da je njegove menađere jednostavno prošla volja za profitom“, piše list „Sächsische Zeitung“.

Manji broj ilegalnih useljenika u zemlje EU

Ilegalni useljenici u italijanskoj luci Lampedusa u augustu 2008. godine

Ilegalni useljenici u italijanskoj luci Lampedusa u augustu 2008. godine

Novine „Süddeutsche Zeitung“ donose tekst o tome kako se zahvaljujući pooštrenim kontrolama na graničnim prelazima, zatim sporazumima sa zemljama u tranziciji te pogoršanju privredne situacije tokom proteklih godina prepolovio broj ilegalnih useljenika u zemlje Evropske unije. List navodi da se „broj ilegalnog useljavanja drastično smanjio prije svega u Španiji i u Italiji. Na osnovu dogovora između Italije i Libije, ilegalni useljenici se mogu zaustavljati i vraćati u zemlje iz kojih potiču već na afričkoj obali“. „Süddeutsche Zeitung“ također navodi da se u međuvremenu „i dalje povećava broj potražilaca azila te da se postupak prema ilegalnim useljenicima i azilantima znatno razlikuje od zemlje do zemlje. Prema navodima evropske banke podataka „Eurodac“, posebno omiljene za useljavanje su Velika Britanija, Njemačka, Norveška, Holandija ili Švedska. Tako je naprimjer 2009. preko Grčke u Njemačku došlo 1516 useljenika. Mnogi od njih su tek tada podnijeli zahtijev za dobijanjem azila bez obzira na što su, prema pravilima Evropske unije, to morali uraditi već u Atini. Ukoliko im se dokaže da su u Evropsku uniju ušli preko Grčke, Španije ili Poljske – prije nego što su stigli u Njemačku – tada će se morati vratiti u zemlju u koju su najprije doputovali“, piše list „Süddeutsche Zeitung“.

Vozačka dozvola sa 17

Flash-Galerie Deutschland Wochenrückblick KW 31 2010 Führerschein mit 17

Njemačke novine su također dosta pažnje posvetile i odluci kabineta u Berlinu po kojoj bi mladi u Njemačkoj od 1. januara 2011. mogli sa 17 godina da polažu vozački ispit. No, tu odluku bi trebalo da odobre njemački parlament i Vijeće njemačkih saveznih zemalja.

Novine „Nordkurier“ o tome pišu:

„Najnoviji statistički podaci idu tome u prilog. Naime, tokom proteklih nekoliko godina mladi su za 22 odsto manje bili umješani u saobraćajne udese, i počinili su oko 20 odsto manje saobraćajnih prekršaja. Mnogi od njih, pogotovo oni koji žive izvan gradova, postali bi tako mobilniji i povećali bi svoj radijus kretanja što je važno za njihove školske i druge obaveze. Ukoliko odluka bude donesena kako je i planirano na nivou cijele Njemačke, uz napomenu da je u nekim saveznim zemljama već na snazi, tada će mladi vozači dobiti jednake šanse kao i njihovi vršnjaci u gradovima, koji bi zahvaljujući autobusima i željeznici mogli da se odreknu njihovih motoriziranih vozila. A to je već dovoljan razlog da se odluka usvoji“, piše njemački list „Nordkurier“ uz napomenu da bi, prema odluci, kabineta u Berlinu, mladi vozači na početku trebalo da budu u pratnji iskusnog vozača.

Autor: Senad Tanović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić