1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Poslije Grčke i Irske – Portugal?

Portugalskoj privredi ne ide baš dobro. Poslije pristupa EU imala je odličan rast, prije svega zbog malih plata. Ali, od prije desetak godina, žestoka konkurencija su zemlje u kojima su troškovi plata još manji.

default

Mnogi su u Portugalu bili su prinuđeni da stave ključ u bravu!

Veliki broj radnika u portugalskim fabrikama je otpušten, stopa nezaposlenosti je u posljednjoj dekadi porasla na 10 odsto. Zajedno sa ogromnim brojem zaposlenih u javnim službama i svjetskom ekonomskom krizom, to je dovelo do povećanja dugova Portugala kao i rasta budžetskog deficita na 9,5 odsto u prošloj godini. Krajnje je vrijeme da se „povuče ručna“.

„Sprovešćemo odgovarajuće mjere i dati jasan signal da najozbiljnije namjeravamo da sprovedemo program stabilizacije“, rekao je u aprilu ministar finansija Tešera doš Santoš, nakon što je portugalska vlada podnijela Briselu svoje planove štednje kako bi izbjegla kaznu Evropske unije. Najvažnija mjera je zamrzavanje plata u javnom sektoru, u kome do daljnjeg neće biti prelaženja u višu platnu kategoriju niti popunjavanja upražnjenih radnih mjesta.

Brza reakcija Lisabona

Poslije krize u Grčkoj, neki evropski komesari uprli su prst i u Portugal, pokazavši tako ko je za njih sljedeći na kriznoj listi. Vlada u Lisabonu reagovala je brzo: ministarske plate smanjene su za pet odsto, investicije su ograničene, a subvencije za državna preduzeća – ukinute. Povećani su porezi na dohodak i dodatu vrijednost.

Premijer Sokrateš je to ovako opravdao: „Moramo zajedno raditi na vraćanju međunarodnog povjerenja u portugalsku privredu“. Premijer je požurio i da demantuje glasine prema kojima će i njegova zemlja, poput Irske, da se skloni pod „finansijski štit“ Evropske unije.

Autori: Rajnhard Špigelhauer i Saša Bojić

Odg. urednik: Svetozar Savić