1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Posjeta pomirenja

Svetozar Savić23. juli 2015

Štampa na njemačkom jeziku piše o posjeti tročlanog Predsjedništva BiH Srbiji, te donosi reportažu sa Pala, nekadašnjeg glavnog sjedišta Radovana Karadžića.

https://p.dw.com/p/1G3TA
Bosnien Serbien Bakir Izetbegovic Aleksandar Vucic Besuch
Foto: picture-alliance/EPA/A. Cukic

“Nakon višenedjeljnih napetosti između Srbije i Bosne i Hercegovine, ove dvije zemlje su u srijedu pokušale s pomirenjem. Otvorila se 'nova stranica' u bilateralnim odnosima, kazao je premijer Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka s tročlanim Predsjedništvom BiH u srijedu u Beogradu“, prenosi austrijski list Prese. List podsjeća da je poziv za posjetu uslijedio nakon što je Vučić 'protjeran' sa komemoracije u Potočarima žrtvama masakra u Srebrenici 11. jula ove godine. „Fokus razgovora bio je na saradnji u oblasti infrastrukture, energetike, vojne industrije i turizma.“

"Prijateljski zagrljaj"

„Ne samo da im je postavljen crveni tepih već je Vučić zagrlio svu trojicu članova Predsjedništva BiH: Srbina Mladena Ivanića, Hrvata Dragana Čovića i Bošnjaka Bakira Izetbegovića. Ovaj prijateljski gest bio je neka vrsta olakšanja nakon nedavnih napetosti između dviju susjednih zemalja“, piše bečki Standard.

„Ova posjeta je interesantna sa više aspekata. Prvo, sva trojica članova su otputovala zajedno, što je novum. Drugo, posjeta je bila nevjerovatno brzo organizovana kako bi se situacija smirila. I treće, trojicu članova Predsjedništva BiH nije primio predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, kao što bi trebalo po protokolu, već premijer Vučić“, primjećuje Standard i napominje kako ova neobična konstelacija ima svoje razloge. „Nikolić je vrlo sporan u Bosni i Hercegovini. Bivši četnik koji je, čak iako porijeklom iz Srbije, ratovao u BiH nedavno je na inicijativu Izetbegovića otkazana njegova posjeta Sarajevu. Takođe, Nikolić nije samo pred komemoraciju u Srebrenici i dalje negirao genocid, već se založio uz pomoć Rusije da rezolucija UN o Srebrenici ne bude usvojena. Pored toga je bošnjački komandant za Srebrenicu, Naser Orić uhapšen po potjernici koju je za njim raspisala Srbija“, piše Standard.

Bosnien Serbien Bakir Izetbegovic Aleksandar Vucic Besuch
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dragan Čović i premijer Srbije Aleksandar VučićFoto: picture-alliance/EPA/A. Cukic

Bečki dnevnik napominje i da je napetostima između dvije zemlje doprinijelo i Vučićevo prisustvo na komemoraciji u Srebrenici gdje su ga gađali kamenjem i flašama. „I Vučićeva posjeta Srebrenici je u BiH izazvala salve kritika jer je i on nekada bio ultranacionalista. Pojedini građani BiH pak smatraju kako je on u Srebrenicu došao samo da bi provocirao.

Pozitivan odnos prema Dodiku

Ono što Sarajevo vidi kao pozitivno kada je Vučić u pitanju jeste njegov odnos prema predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku. Dodik je nedavno nakon Vučićeve intervencije odustao od sprovođenja referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Dodik godinama govori kako će otcijepiti Republiku Srpsku i prijeti referendumom o samostalnosti“, zaključuje bečki dnevnik Standard.

Ziddojče cajtung (SZ) piše kako je do mirnih susjeda, Srbije i BiH, još dalek put, ali postoje znakovi popuštanja tenzija. "Minimalna definicija mira je da nema rata. Idealna definicija mira je - pomirenje. No, mir između Srbije i BiH je u posljednje vrijeme bio na vrlo niskom nivou", piše SZ i napominje takođe kako su nedavno na premijera Srbije u Potočarima bacali flaše i kamenice. "Izgledalo je da su ove dvije zemlje nekadašnje Jugoslavije na putu od neprijatelja ka susjedima, ali i nakon 20 godina od kraja rata nije se mnogo postiglo."

Minhenski dnevnik, osvrćući se na posjetu Predsjedništva BiH Beogradu piše kako je već dovoljno komplikovano "to što trojica predstavnika BiH putuju u posjetu jednoj zemlji". "To već dovoljno govori o tromosti ovog susjeda Srbije. No, to je tromost kojoj je doprinijela i međunarodna zajednica. Kada je 1995. u Dejtonu u Sjedinjenim Državama potpisan mirovni sporazum Srbi, Hrvati i Bošnjaci su položili oružje. Ali, mnogi vjeruju da je ovim sukob samo zamrznut, ali ne i riješen", zaključuje Ziddojče cajtung.

Pale - zatrovano selo

Ugledni njemački nedjeljnik Cajt (Die Zeit) takođe vraća vrijeme unazad i piše o jednom bosanskom selu koje je jednom bilo svjetski poznato - Palama. "Nekoliko godina je bilo stalno u vijestima, često na naslovnim stranama, što vjerovatno niko od stanovnika nije očekivao a još manje želio. Ali, onda je došao rat 1992. i opsada Sarajeva, a vođa bh. Srba Radovan Karadžić od Pala je napravio svoje glavno sjedište. Naziv ovog sela imao je zlokobni prizvuk. Novinari, diplomate i pregovarači iz cijelog svijeta su dolazili kako bi intervjuisali Karadžića ili od njega, gospodara rata, tražili neke ustupke. Ako su se Pale provlačile po međunaordnoj štampi najčešće nije slijedilo ništa dobro, pošto su Karadžić i njegovi sljedbenici propovijedali samo mržnju.

Karadzic und Mladic Archiv 1993 in Pale
Mladić i Karadžić na Palama 1993.Foto: picture-alliance/dpa

Rat je odavno prošao. Karadžić sjedi u Hagu optužen za ratne zločine pred međunarodnim sudom. Pale su i dalje tamo gdje su uvijek i bile, okružene zelenim brdima. Sve je isto kao što je i bilo, jedino što Pale više nisu mjesto za opuštanje - jer više nisu na dobrom glasu", piše Ulrih Ladurner, novinar Cajta koji je na proputovanju kroz BiH i piše svoj blog pod naslovom "zatrovano selo".

"Selo, koje je nekada bilo svjetska prestonica ratnih zločina ima dvije glavne ulice. Na njihovom raskršću je nekoliko restorana i kafića. To je centar. Uveče se restorani i kafići pune ljudima koji dugo sjede uz piće. I to je jedino zadovoljstvo koje odrasli sebi mogu da priušte na Palama. A djeca stoje u redu i čekaju da za 50 feninga uživaju na ringišpilu. No, odmah po zalasku sunca ringišpil prestaje da se okreće a malo kasnije i poljana se isprazni i na Palama zavlada mir."