Poplava ili potočić azilanata?

"Vizne slobode pod znakom pitanja" i "Poplava" su naslovi članaka u kojima se Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) osvrće na aktualnu diskusiju zbog povećanog broja potražitelja azila u Njemačkoj i zahtjevu te i još drugih pet EU-članica da se Srbiji i Makedoniji ponovno uvedu vize. FAZ tako napominje da s tim u svezi Europska komisija od zemalja iz kojih dolaze azilanti traži da poboljšaju situaciju romske manjine, ali i napominje da je Europska unija pri uvođenju vizne liberalizacije odredila da se ona može ponovno i ukinuti. S tim u svezi FAZ u svome komentaru, pod naslovom "Poplava", navodi: "Političke izbjeglice uživaju pravo na azil, stoji u njemačkom ustavu. Za takozvane ekonomske izbjeglice - ljude, koji iz razumljivih razloga žele radije živjeti u bogatijoj zemlji nego što je njihova - to pravo iz isto tako samorazumljivih razloga ne važi. Stoga će i većina Srba i Makedonaca, koji u vrtoglavo rastućem broju predaju zahtjeve za azil, biti odbijena."

Berlin ne shvaća ozbiljno Dačićev prijedlog

FAZ dalje podsjeća da Europska unija razmišlja i o tome da ponovno uvede vize tim zemljama, što je opet uplašilo Beograd, koji sada želi preuzeti troškove za 10.000 azilanata iz Srbije (Dačićev prijedlog, op.a.). "Ali i to se itekako može krivo shvatiti kao poticaj. A šta poslije? Dok god se mnogim jugoistočnim Europljanima egzistencija azilanta u Njemačkoj doima podnošljivijom nego život u njihovim zemljama podrijetla, samo će ograničenje mogućnosti putovanja i/ili ubrzanje provjere zahtjeva za azil sačuvati njemački sustav azila od poplave", zaključuje u komentaru FAZ.

Taz međutim navodi da ne može biti riječ o poplavi novih azilanata, nego više o jednom potočiću, ako se pogledaju apsolutne brojke potražitelja azila protekle godine (50.000). List se osvrće i na prijedlog iz Beograda o preuzimanju troškova za 10.000 azilanata. "Nije uopće upitno da to nije ozbiljna ponuda premijera Srbije Ivice Dačića. Nitko stvarno ne vjeruje da će Srbija uskoro prebaciti novac Berlinu kako bi njemačkoj državi, sa njezinim mnogostruko većim gospodarskim učinkom, nadoknadila troškove za potražitelje azila iz Srbije. No, strah od gubitka viznih sloboda je velik u onim balkanskim državama, koje se ne mogu nadati skorom pristupu Europskoj uniji. Ukoliko se Njemačka izbori za to da se Srbima i Makedoncima ponovno blokira pristup Šengenskom prostoru, bijes stanovništva će se usmjeriti prije svega na vlastitu vladu, koja to nije spriječila", komentira taz, dodajući da taj njemački zahtjev unekoliko ima veze i s izbornom kampanjom u Njemačkoj, u kojoj će se, kako piše taz, moći čuti još dosta oštrih izjava.

Pusić: iznenađeni smo njemačkom reakcijom

"Želimo samo fer ocjenu", izjava je ministrice vanjskih poslova Hrvatske Vesne Pusić u intervjuu FAZ-u, koji tako ujedno i naslovljava intervju s hrvatskom šeficom diplomacije. Na pitanje novinara je li ju iznenadila nedavna izjava predsjednika Bundestaga Norberta Lammerta - povodom izvješća Europske komisije o monitoringu - da Hrvatska "još nije zrela za pristup" Europskoj uniji, Pusić je odgovorila da je doista iznenađena, "jer je to bilo najbolje izvješće, koje smo od početka pregovora u listopadu 2005. dobili od Komisije. Ono dokazuje dramatična poboljšanja u usporedbi s izvješćem, koje je Komisija podnijela na proljeće. Hrvatska je prva zemlja uopće, koja je podvrgnuta novom mehanizmu monitoringa EU-a, koji se provodi od okončanja pregovora o pristupu pa do pristupa. Prvo izvješće je uslijedilo na proljeće, i u njemu je Hrvatskoj postavljen još 51 zadatak. U jesenjem izvješću je to još samo deset zadataka, pa je to veliki iskorak. Naravno da smo računali s tim da ćemo između jeseni i narednog proljeća morati ispuniti još nekoliko zadataka. S ovim najnovijim izvješćem smo stoga bili veoma zadovoljni, ono je bilo fer i uglavnom pozitivno. U velikoj mjeri smo zato bili iznenađeni, što je izvješće u Njemačkoj kod nekih shvaćeno kao negativno."

Na pitanje kako si to objašnjava, Vesna Pusić je kazala da je jedan od razloga vjerojatno i taj što u Njemačkoj raste skepsa prema proširenju EU-a. "Ministar vanjskih poslova Westerwelle mi je zajamčio da se njemački stav nije promijenio te da će Njemačka paziti na to da Hrvatska ispuni sve zahtjeve i sve kriterije, ali će se i ponašati fer. Više od toga i ne želimo. Ne želimo posebne privilegije, već samo fer ocjenu", kazala je Pusić. Ona se također osvrnula i na manjkavosti koje je evidentirala Europska komisija, a koje se tiču osiguranja granica s BiH, posebice na području Neuma, kao i pitanja kašnjenja sudskih procesuiranja, ali i u Hrvatskoj dosta spominjanog pitanja sudbine brodogradilišta. Pusić je poručila da sve uvjete koje je EU postavila za ispunjenje do pristupa, pa i one dodatne koje se tiču poljoprivrede, Hrvatska može ispuniti. "Kratkoročne i dugoročne mjere za ubrzanje sudskih procesa su već poduzete i proslijeđene Komisiji. Sada se trebaju primijeniti i to je moguće. Privatizacija brodogradilišta u Splitu je praktično gotova stvar i možda će se ugovor potpisati još tijekom listopada; na privatizaciji i prestrukturiranju brodogradilišta u Trogiru i Rijeci se radi. Uopće ne sumnjam u to da ćemo polovicu zahtjeva moći ispuniti do kraja godine, a o preostale do proljeća 2013.", poručila je u intervjuu FAZ-u hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i dodala da Hrvatska svakako sve ozbiljno prati što se kaže u Njemačkoj, te da računa s tim da će se prema Hrvatskoj postupati na fer način.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose