Popis stanovništva sredstvo političkog obračuna

Niko u BiH ne negira da je popis stanovništva neophodan. Riječ je o svojevrsnom knjigovodstvu države potrebnom za vođenje ekonomske i socijalne politke.

Visoki predstavnik Miroslav Lajčak smatra da bi nedostatak političke volje za provođenje popisa 2011. bio veliki poraz za BiH, koja bi se u tom slučaju našla van svjetske baze podataka:

"BiH ne bi bila u statistikama Ujedinjenih naroda, a ja ne bih mogao predočiti podatke potrebne Evropskoj uniji kako bi ona planirala podršku BiH i kako bi uključila ovu zemlju u svoje programe."

U raspravi se gubi dragocjeno vrijeme za pripreme

Može li BiH na vrijeme obaviti pripreme za popis 2011. godine? Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kaže da sve zavisi od političke volje.

"U normalnim uslovima pripreme za popis traju 3 do 5 godina. Teško je reći da li se pripreme mogu obaviti do 2011. godine jer nije donesena politička odluka. Međutim, moguće je izvršiti pripreme i u kraćem periodu, ali to zavisi od angažmana svih, od lokalnog, preko entitetskog pa do državnog nivoa.", ističe Milinović.

Popis stanovništva samo u RS-u 'najgore rješenje'

Za političare u BiH nije sporno samo vrijeme održavanja popisa, već i pitanja u okviru popisa na koja bi građani odgovarali. Prema evropskim standardima nije neophodno da popis pruži etničku ili vjersku sliku BiH, no te su činjenice u slučaju ove zemlje važne i u političkom i u psihološkom smislu.

Analitičar Emir Habul komentira različite stavove bh. političara: "Na djelu imamo pokušaj vlasti RS da se na osnovu nove realnosti poništi odluka prema kojoj se nacionalna ravnopravnost u institucijama vlasti uspostavlja na osnovu rezultata popisa iz 91. godine. S druge strane, bošnjački političari nastoje sačuvati odnose iz 91. godine kao neku nadu i osnovu na kojoj je moguća demografska obnova BiH."

"Najgora bi opcija bila da Milorad Dodik provede popis samo na prostoru Republike Srpske", smatra Emir Habul. Takav popis ne bi bio relevantan u međunarodnim okvirima, a poslužio bi samo u političke svrhe.

"Bila bi to jako loša politička poruka i uvod u dodatnu etapu posrbljivanja Republike Srpske. Pripadnici ostalih naroda u tom bi slučaju bili tek simbolično zastupljeni u javnim poslovima i to bi bio daljnji korak u pravcu dijeljenja BiH.", ističe Habul.

"Demografska slika se ne može uljepšati"

Habul također smatra da bošnjački argumenti, prema kojima popis ne treba provoditi do završetka povratka izbjeglih i prognanih, nisu realni:

"Na žalost, priča o povratku u BiH je završena. Ko se vratio, vratio se, i tu političari nemaju šta sebi pripisati u zasluge. S popisom ili bez njega, demografska slika BiH se ne može uljepšati. Popis nam treba i on se mora provesti kad-tad."

Lideri bošnjačkih političkih partija smatraju da bi se popisom stanovništva bez prethodne realizacije povratka prognanih legaliziralo etničko čišćenje. Zato se zalažu za popis u čijem se upitniku građani ne bi pitali za vjeru i naciju. Analitičari, međutim, tvrde da je popis stanovništva neophodan, te da koncept nacionalne ravnopravnosti treba osigurati ustavnom reformom kako bi pripadnici konstitutivnih naroda bili adekvatno zastupljeni na svim nivoima vlasti.