1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Popis - prilika za novo postrojavanje

U Crnoj Gori, Hrvatskoj i na Kosovu se počeo provoditi popis stanovništva. Rezultati bi trebali biti poznati sredinom maja, a na njih se sa mnogo nestrpljenja čeka upravo u najmanjoj državi Zapadnog Balkana - Crnoj Gori.

Kod na čelu

Počeo popis

Popis je u Crnoj Gori uvijek bio zgodna prilika za novo postrojavanje. Jer, on je prvorazredno političko pitanje, period kada se ta zemlja pretvori u vašarište nacija, vjera i jezika.
U skladu sa rezultatima popisa redefinišu se politički programi i partijska opredjelenja. Komentarišući rezultate popisa iz novembra 2003. godine, ideolog vladajuće Demokratske partije socijalista Svetozar Marović je onomad rekao: „Oni su veoma podesni za donošenje niza odluka u sferi javnih poslova.“
Podgorica, ulica

Prije nezavisnosti je bilo 43 odsto Crnogoraca

I zaista. Na tom popisu Crnogoraca je bilo 43, Srba 32, Bošnjaka 7,7, Albanaca 5, a Muslimana 4,7 odsto. No, tada Crna Gora nije bila nezavisna država; danas jeste. Ustav iz 2007. godine definiše Crnu Goru kao građansku državu, ali se u preambuli tog najvišeg pravnog akta navodi samo „istorijsko pravo crnogorskog naroda na svoju državu“. Drugu, ionako, nemaju.
Logika istorijskog procesa?
Najpoznatiji crnogorski istoričar Šerbo Rastoder je kategoričan: „Ako nema većina Crnogoraca u Crnoj Gori, Crna Gora gubi na neki način osnov da postoji kao samostalna država. Prosto je to istorijska logika i u tom smislu je borba više nego vidljiva.“
Nakon što su čelnici najjače opozicione stranke, Socijalističke narodne partije Srđana Milića, javno saopštili da će se pisati kao Srbi, a većina njih su se ranije deklarisali kao nacionalni Crnogorci, veliko je pitanje kakvi će biti konačni rezultati. „Čak i kada bi se 95 odsto građana izjasnilo kao Srbi, kao što je to bilo na popisu 1909. godine, Srbija ne bi osporavala crnogorsku državnost“, rekao je srpski ambasador u Podgorici Zoran Lutovac.
Crna Gora – zemlja njenih građana
Podgorica

Koliko zaista ima Crnogoraca? Na fotografiji: stambene zgrade u Podgorici

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, koji je prethodnih sedmica najviše kritikovao Beograd da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, uvjeren je da će crnogorski građani prepoznati zamke. „Mislim da će prevara pasti i da ćemo dobiti slobodno izjašnjavanje građana sa pripadnošću svojoj zemlji, svojoj domovini. Kad se uvjere da su građani u Crnoj Gori prva kategorija po brojnosti, posvećeni državi Crnoj Gori, lojalni državi Crnoj Gori, onda će shvatiti da je to Crna Gora Crnogoraca, u građanskom smislu. Tada će etnički kriterijum biti manje važan, kao što je to slučaj u drugim zemljama, gdje se demokratija dovoljno razvila“, smatra Krivokapić.

Sve će svakako zavisiti od rezultata ovog popisa, a podaci koji se odnose na etničku, jezičku i vjersku pripadnost, biće poznati sredinom maja.
Autor: Mustafa Canka
Odgovorna urednica: Marina Martinović