1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Ponuda Ukrajini ostaje, ali pod istim uvjetima

Dugo planirani Sporazum o pridruživanju EU-u s Ukrajinom je za sada propao, što je brojne demonstrante nagnalo da iziđu na ulice Kijeva. No, razlog odbijanja sporazuma nije samo pritisak Rusije, smatra komentator DW-a.

Ukrajina bi najradije sve. Dobre odnose s Rusijom i s Europskom unijom. Ona se ne želi odlučiti između te dvije strane. I to je zapravo logično. Ukrajinska privreda treba Rusiju zbog tržišta i opskrbe energijom. Ona je od Rusije - barem u ovom trenutku - ovisnija nego od Europske unije. A ukrajinsko društvo je podijeljeno na dio koji gravitira Zapadu i dio koji gravitira Istoku.

Za sve to u EU-u imaju razumijevanja. I da nema Rusije to ne bi bio nikakav problem. EU od Ukrajine uopće ne traži da sruši mostove prema Moskvi i da se potpuno okrene Bruxellesu. Problem je prije svega Rusija. Jer Rusija traži od Ukrajine da se odluči za jednu stranu. Ruski predsjednik misli još u geostrateškim kategorijama. Sve države bivšeg Sovjetskog Saveza koje se pridruže EU-u, za njega su teritorij na kojemu je izgubio utjecaj. Zato on prijeti, obećava, mami - čini skoro sve da bi ih zadržao.

Partnerstvo nije tržnica

EU tu ne može ništa. Unija se ne može i ne želi upustiti u slične načine vršenja pritiska, inače bi izdala vrijednosti koje zastupa. No, ona se ne može upustiti ni u pregovore oko veće potpore. I tu prestaje razumijevanje za tešku situaciju ukrajinskog predsjednika Janukoviča. Janukovič je pokušao situaciju okrenuti u svoju korist i izmanipulirati EU i Rusiju da bi ih nagnao na bolje ponude.

A tu se EU prilično blamirao. Istoga dana kada je Janukovič prekinuo pripreme za Sporazum o pridruživanju, EU-ov povjerenik za proširenje Fülle je sjeo u avion za Kijev kako bi ga nagovorio da promijeni odluku. EU se danima ponašao kao zaljubljeni udvarač koji se ne može pomiriti s činjenicom da mu je odabranica njegovog srca rekla "ne" i koji ju preklinje da mu se vrati. Europska unija se ne treba toliko ponižavati.

Propast projekta približavanja Zapadu

EU i demokratske snage u državama koje se zalažu za partnerstvo na Istoku sada stoje pred hrpom krhotina. Nije se samo Ukrajina za sada oprostila od projekta približavanja Zapadu. I Armenija i Azerbajdžan su od njega de facto odustali i ponovno traže utočište u Moskvi. Bjelorusija pod autoritarnim Lukašenkom ionako nikad nije bila zaozbiljno u njemu. Samo se Moldova i Gruzija kreću i dalje u željenom smjeru, ali one su premale da bi doista mogle pokrenuti nešto veće.

Christoph Hasselbach

Christoph Hasselbach, DW novinar

Takav razvoj događaja je prije svega razočaravajući za zemlje na istočnoj granici EU-a, na primjer za Litvu. Partnerstvo na Istoku je bilo prije svega njezin projekt. Litvanci su još u prošloj generaciji bili i sami dio Sovjetskog Saveza. Mjesto održavanja summita Europske unije i njezinih istočnih partnera, Vilnijus, tek je 50-ak kilometara udaljen od bjeloruske granice na kojoj počinje teritorij vladavine zadnje prave diktature u Europi. Velika je razlika za građane još prilično mladih članica Europske unije poput Poljske i Litve, jesu li okruženi zemljama sa stabilnim demokracijama i tržišnom ekonomijom ili nepovjerljivim protivnicima. Ali većinu država na zapadu Europske unije nikada nije posebno interesiralo partnerstvo na istoku: Francuska, Italija i Španjolska gledaju uglavnom prema jugu i zapadu, ali ne prema istoku. Ovom projektu je, dakle, nedostajala i podrška iz same Unije.

Loše šanse s Putinom i Janukovičem

Što sada? Ponuda EU-a Ukrajini i ostalim zemljama na istoku mora i dalje ostati, to je nesporno. Ali EU ni u kojem slučaju ne bi trebao mijenjati uvjete koji u njoj stoje, jer bi inače opet počelo cjenjkanje. Bruxelles bi svakako trebalo pojasniti - pa i Moskvi - da ovo partnerstvo nije usmjereno ni protiv koga, već da od njega mogu profitirati sve strane, uključujući i Rusiju. A to s Putinom i Janukovičem vjerojatno neće biti moguće. Ali društvo se mijenja i u Rusiji i Ukrajini, i to ni u kojem slučaju samo pod utjecajem EU-a, već prvenstveno iznutra. Zato će situacija za nekoliko godina biti možda sasvim drukčija.

Autor: Christoph Hasselbach

Odgovorne urednice: Marina Martinović / Dunja Dragojević