1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ponovo vize građanima Balkana?

Građani Zapadnog Balkana već izvjesno vrijeme bez viza putuju u zemlje Šengena. Ali ove nove slobode mogle bi im biti oduzete. Razlog je što se neke zemlje EU plaše da mnogi od putnika dolaze da trajno ostanu.

Ein Schild mit der Aufschrift Bundesrepublik Deutschland

Njemačka traži ponovno uvođenje viza za Srbiju i Makedoniju

"Bezvizni režim ne smije voditi zloupotrebi prava na azil". Ovo je prije desetak dana izjavio njemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Friedrich i zatražio ponovno uvođenje viza za zemlje Zapadnog Balkana, posebno Srbiju i Makedoniju.  I Francuska, Austrija kao i zemlje Beneluxa izrazile su iste zahtjeve.Velika Britanija također razmatra pooštravanje zakona odnosno mjera protiv onih koji dolaze da bi ostali. Anneliese Baldaccini iz organizacije Amnesty International smatra da "Njemačka ne može lako promijeniti sistem, jer je vezana Šengenom i zajedničkim viznim sistemom, dok Velika Britanija nije u Šengenu i ima posve drugu poziciju." Šengenskim sporazumom nisu obuhvaćene ni Irska, Kipar, Rumunija i Bugarska ali jesu neke zemlje koje nisu članice EU poput Švajcarske, Islanda, Norveške i Liechtensteina.

Od decembra 2009. Srbiji i Makedoniji je uveden bezvizni režim za zemlje Šengena. No, u toku 2012. godine je već 7.000 ljudi , uglavnom Roma iz ove dvije zemlje doputovalo u Njemačku i zatražilo azil. Yves Pascouau, šef odjeljenja za migraciju iz  Centra za evropska pitanja (European Policy Centre) kaže: "Vizna politika prema državama Balkana značila je liberalizaciju viznog režima. Sada se vode pregovori sa ciljem da se ponovo uvedu propisi, kojima se ograničava sloboda putovanja u zemlje Šengena. Ti propisi bi stupali na snagu kada se primjeti nenormalan porast potražilaca azila, koji zapravo nemaju pravo na azil."

"Sigurnosna klauzula"

2011.godine je Evropska komisija predložila uvođenje tzv. "sigurnosne klauzule", o kojoj trenutno raspravlja Evropski parlament. O tome bi se trebalo pregovarati i na sjednici ministara unutrašnjih poslova EU, koja se održava u četvrtak (25.10.2012) u Luksemburgu. Cilj je da se ova klauzula sada konačno prihvati. Anneliese Baldaccini iz Amnesty Internationala kaže da je diskusija o uvođenju ovog mehanizma započela kada su izbjeglice iz Tunisa stigle u Italiju i druge evropske zemlje.

Antrag auf Erteilung eines Schengen-Visum

Kriteriji za ponovno uvođenje viza ispunjeni!?

Kriteriji za ponovno uvođenje viza pojedinim zemljama su ispunjeni, smatra Yves Pascouau iz Centra za evropska pitanja (European Policy Centre). "Upoređuje se broj onih koji ulaze u zemlju sa brojem onih koji traže azil i onih koji su dobili pravo na azil. Kada jedna zemlja Šengena utvrdi debalans između broja dolazaka i broja onih koji podnesu zahtjev za azil, njena vlada najprije traži razgovor  sa vladom zemlje iz koje dolazi potražioci azila. A ako to ne pomogne onda može da pribjegne ponovnom uvođenju viznog režima", kaže Yves Pascouau .

U svemu tome se mora napraviti razlika između prava na azil i slobode putovanja i migracije, pojašnjava Yves Pascouau. "Ukoliko neko sa Balkana, čiji je život zaista u opasnosti, podnese zahtjev za azil, on će ga i dobiti ukoliko se zaista utvrdi da je on politički proganjan", kaže Pascouau. Anneliese Baldaccini izražava mišljenje koje dijele mnoge Organizacije za izbjeglice, po kojem bi upravo Romi iz Srbije i Makedonije mogli biti pogođeni novom regulativom. "Pribojavamo se da nova regulativa uglavnom služi da se ova etnička manjima spriječi da slobodno putuje. Romi su u zemljama u kojima žive izloženi diskriminaciji a možda i imaju pravo na azil."

Autor: Daphne Grathwohl / Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić