Ponovo podjele na Srbe i antisrbe?

Tekst Dragana Kolarevića, objavljen 13. avgusta, vjerovatno bi prošao neprimjećeno da autor teksta nije u međuvremu postavljen na mjesto pomoćnika ministra kulture u srpskoj vladi. U samom tekstu Kolarević je objavio spisak ljudi koji su po njegovom mišljenju „nosioci i izvršioci pogubne antisrpske politike u Srbiji“. Na spisku su uglavnom imena iz svijeta umjetnosti: Zdravko Čolič, Momčilo Bajagić, Mira Banjac, Svetozar Cvetković, Slobodan Šijan, Jagoš Marković, Gordan Kičić, Lazar Ristovski, Jovan Ćirilov, Srđan Gile Gojković, Bora Todorović, Dragan Velikić...; svima je zajedničko da su u političkim kampanjama podržali Demokratsku stranku (DS) i Liberalno-demokratsku partiju (LDP).

Predsjednik DS Boris Tadić je zatražio da se Kolarević smijeni sa mjesta pomoćnika ministra, ali je iz ministarstva odgovoreno da Kolarević u vrijeme objavljivanja teksta nije bio službenik ministarstva, i stoga je to stav običnog građanina, te kako smatraju da dijalog mora da postoji. Premijer Ivica Dačić ocjenjuje da sporni test spada u „slobodu mišljenja“.

Evropejci nisu antisrbi

„Riječ je o tekstu autora sa kojim se ja ideološki ne slažem“, kaže za DW Ljiljana Smajlović, predsjednica Udruženja novinara Srbije. „Pogrešno je posmatrati stvari u kontekstu ideala i kulture koji se Kolareviću dopadaju, ali isto tako primjećujem da protesti stižu od strane onih koji su i sami pravili slične spiskove, ali samo sa druge strane“, ističe Smajlovićeva:

„Ono što mene plaši kad čitam Kolarevića je to da bi se on možda ponašao isto kao i prethodna vlast, pa bi favorizovao samo one umjetnike koji se uklapaju u njegov ideološki koncept, ili ideološki koncept stranke kojoj on pripada. Ja mislim da je toliko umjetnika bilo ponosno da budu na spisku simpatizera DS zato što je u kulturi bilo korisno biti uz Demokratsku stranku. Ja se nadam da sada ne idemo pravo u vrijeme u kome će u kulturi biti korisno biti uz Srpsku naprednu stranku (SNS). Ali, mislim da je glavni problem u tome što je on napisao da on ljude koji su evropski opredjeljeni izjednačava sa antisrpstvom, što je po meni i netačno i smiješno. Svejedno, ipak smatram da je reakcija Borisa Tadića i predimenzionirana i licemjerna“.

Rječnik iz doba Miloševića

Podjele koje su u Srbiji postojale tokom devedesetih su svakako još uvijek na sceni, ocjenjuje Ljiljana Smajlović. Njoj se ta podjela na Srbe i antisrbe ne sviđa, kao ni gruba retorika:

„I ne sviđa mi se taj zajapureni jezik, taj zadihani način govora. Tu se potpuno slažem sa Borisom Tadićem. To je rječnik iz perioda Miloševića. Znači, mi bismo jednom morali da uplovimo u neke mirnije vode, i složila bih se da je tekst gospodina Kolarevića jedan stari način govora za koji smo se stvarno nadali da je odslužio svoje i da ga nećemo uskoro ponovo vidjeti. To je jedan obrazac preuzet iz 90-ih godina, nesofisticirani, uprošćeni, i rekla bih čak prilično nemoderan i nekoristan način razmišljanja.“

Bezopasne borbe spiskovima?

Pisac Vladimir Kecmanović kaže kako se ovaj spisak ipak ne može posmatrati kao neka vrsta liste za odstrel:

„Ja ne vidim da je to lista za odstrel, naprosto zato što su politički odnosi snaga i politički uslovi u zemlji takvi da to nije moguće sprovesti, sve da to Kolarević i hoće. A da postoje ljudi na svim stranama koji bi bili raspoloženi da prave liste za odstrel, to je sigurno. Međutim, ne mislim da ni oni ni Kolarević mogu da prave bilo kakvu vrstu odstrela. Izvjesne vrste borbi, naravno, među određenim kulturnim klanovima, koji su različito politički orijentisani, postoje, kao i izvjesne vrste cenzure. Ali, parcijalne cenzure, po principu - ja držim ovaj resor, ja držim ovu kulturnu instituciju, ovi sa negativne liste tu neće moći da primirišu - to postoji i toga će biti i dalje.“

U dobrom sam društvu

Teatrolog i selektor Bitefa Jovan Ćirilov ističe da mu je čast da se našao na listi Dragana Kolarevića, jer je kako kaže u „eminentnom društvu“:

„Meni bi bilo jako žao da nisam na tom spisku. Jer je taj spisak zaista elitan. To je nešto najbolje što imamo od umjetnika, mislilaca i tako dalje. To je sa jedne strane. Sa druge strane je tužno da taj momak, kome ni ime ne želim da spomenem jer on to očito radi iz nekih svojih ličnih frustracija, uopšte ima takav način razmišljanja i da to dospije u javnost. Mislim da je jedan Breht, koji je bio kritičan 30-ih godina pred pojavom fašizma, bio najveći mogući patriota. I ja ove ljude, i ne samo njih, ali u svakom slučaju sve ljude koji su na tom spisku, smatram ljudima koji su patriote na svoj pravi način“.

Promocija takozvanog nacionalnog u umjetnosti se već dešava, i ovaj tekst je samo jedan od signala takvih tendencija, smatra Ćirilov:

„Mada mi je jako drago da je sadašnji ministar kulture bio na otvaranju pres-konferencije Bitefa, koji je opredjeljen za evropeizam, kosmopolitizam, a samim tim doprinosi i našoj kulturi jer drži otvorene prozore i vrata prema svijetu. On je upravo na toj konferenciji rekao da je on sada, bez obzira kakav on lično profil ima kao umjetnik, ministar svih tendencija“.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić