1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Ponovo kontrola na granici između Njemačke i Austrije?

Debata o izbjeglicama i tražiocima azila u Njemačkoj je tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe. Govori se o ponovoj kontroli granice sa Austrijom, ali i o novim putevima u politici prema izbjeglicama.

Kršćansko-socijalna unija (CSU) (sestrinska stranka s Kršćansko-demokratskom unijom koja je u koaliciji s SPD-om trenutno na vlasti - op. aut.) pooštrila je ton u debati o izbjeglicama i tražiocima azila. Spiegel Online piše da CSU traži da se na granici sa Austrijom pod hitno van snage stavi Šengenski sporazum. Na taj način bi trebalo biti spriječeno da izbjeglice, koje iz Afrike dolaze u Italiju, dalje putuju za Njemačku.

„Zahtjev je dio `hitnog programa` koji se sastoji od sedam tačaka kojeg bi narednog ponedjeljka (15.09.) trebalo usvojiti predsjedništvo stranke. Najvažnije zahtjeve je već dogovrilo vodstvo stranke još u petak (05.09.). `Lampeduza ne smije biti predgrađe Kiefersfeldena (opština u njemačkoj saveznoj državi Bavarskoj)`“, rekao je generalni sekretar CSU-a Andreas Scheuer.

Izbjeglice u Njemačkoj ponekad i na demonstracijama traže veća prava. Jedan od prošlogodišnjih protestnih skupova.

Izbjeglice u Njemačkoj ponekad i na demonstracijama traže veća prava. Jedan od prošlogodišnjih protestnih skupova.

„CSU također zahtijeva povećanje osoblja u Saveznom uredu za migrante i izbjeglice. Također se navodi da se napuštene kasarne ne bi trebale odmah pretvarati u izbjegličke centre. Ističe se da bi u saveznom budžetu trebalo biti planirano osnivanje „specijalnog fonda za izbjeglice i razvojnu politiku“. Fond bi prema navodima Spiegel Onlinea, trebao imati na raspolaganju 100 miliona eura. Za CSU, s obzirom na sve veći broj izbjeglica, nije lako pronaći odgovarajući ton kada je riječ o politici prema tražiocima azila. Stranka s jedne strane ne može zatvoriti oči pred izbjeglicama iz Sirije i Iraka jer su tamo mnoge žrtve i sami hrišćani. S druge strane gradovi i općine u Bavarskoj se žale da su preopterećene zbog sve većeg broja tražilaca azila i izbjeglica. Opozicija u bavarskoj premijeru Seehoveru predbacuje da nije pravovremeno reagovao“.

CSU prvi put šalje i liberalne signale. CSU je pozvao „zelene“ da u gornjem domu njemačkog parlamenta (Bundesrat) glasaju za proširenje „pravila za treće zemlje“ na: Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Srbiju. „Pravo na azil nije napravljeno za tzv. ekonomske izbjeglice“, navodi se u rukovodstvu stranke“, piše Spiegel Online.

Novi putevi u politici prema izbjeglicama

Sve veći broj izbjeglica i tražilaca azila u Njemačkoj je tema kojom se bavi i list „Tagesspiegel“. Ministrica za integraciju u njemačkoj saveznoj zemlji Baden-Württemberg, Bilkay Öney, zatražila je izmjene o pravu na azil. Öney u tekstu pod naslovom „Prepreke prilikom pristupa tržištu rada moraju biti ukinute“, pored ostalog piše:

„Širom svijeta je u bijegu 50 miliona ljudi. Samo mali broj žena, djece i muškaraca koji bježe od rata, građanskog rata, zlostavljanja, siromaštva i gladi stigne u Evropu. Zemlje članice EU su prošle godine registrovale 435.000 novi zahtjeva za azil. U Njemačkoj je bilo 110.000, a ove godine bi moglo biti i do 200.000. Iako su ovi brojevu u odnosu na izbjeglički talas širom svijeta dosta mali, Evropa i Njemačka su pred velikim izazovom.

U Njemačkoj se sve češće čuje da je BiH sigurna zemlja

U Njemačkoj se sve češće čuje da je "BiH sigurna zemlja"

U osnovi se radi o dilemi. Njemačka s jedne strane ne može prihvatiti sve izbjeglice na svijetu. S druge strane je Njemačka obavezna da pomogne ljudima u egzistencijalnoj nevolji. Njemačka želi i ne može se izolovati niti praktično, niti pravno, niti moralno. Po mom mišljenju je razumno razmotriti proširenje liste „sigurnih država“, kao što su Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina, što je odgovarajućim Nacrtom zakona predvidjela Savezna vlada. Do sada je stopa zaštite tražilaca azila iz tih zemalja bila između 0,2 i 0,5 posto. Osim toga pravilo o sigurnim zemljama porijekla je samo izraz pretpostavke da ne postoji situacija u kojoj su ljudi progonjani od strane države. A to je potrebno da bi neko dobio status izbjeglice. Ali i dalje će svaki pojedinačni slučaj biti ispitan“.

Bilkay Öney u tekstu objavljenom u „Tagesspiegelu“ navodi da bi proces obrade zahtjeva podnosilaca azila trebao biti kraći. Ona smatra da je u Savezom uredu za migrante i izbjeglice potrebno zaposliti više ljudi, kao i eventualno otvaranje novih ureda. Ona navodi i da bi u djelo trebalo sprovesti zaključak donijet na konferenciji ministara za integraciju održanoj 19./20. marta 2014. godine u kojem se navodi da bi se trebali stvoriti pravni okviri kako bi sve izbjeglice mogle pohađati kurs njemačkog jezika.