1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Ponovno rođenje u Berlinu

Berlinski muzej Bode ugostio je renesansne velikane. Ljubitelji umjetnosti pozvani su da "zarone" u davno 15. stoljeće. Što li se to krije u škrinjama na čuvenom berlinskom "otoku muzeja"?

default

Izložba Lica renesanse otvorena je do decembra 2011. godine


Umjetnost je najbolji pokazatelj onoga što se u svijetu događa. Tko se ovih dana nalazi u Berlinu moći će to i potvrditi. Uskoro se bira nova vlast, a u predizbornoj kampanji koja je u tijeku slike igraju važnu ulogu. Stranke koriste portrete svojih političara da bi privukli što veći broj glasača.
Ništa novo. Isto su to pokušali i članovi obitelji Medici prije 600-injak godina kada su u Veneciji ponosno otkrili portret svoje obitelji s namjerom da slavu prošire i izvan granica ovog talijanskog grada.
an Weppelmann, kustos u Državnom muzeju u Berlinu, odgovoran je za veliku izložbu „Lica renesanse“ koja se prikazuje u muzeju Bode do 20. prosinca 2011. Po prvi put u povijesti okupljeni su najpoznatiji talijanski umjetnici iz 15. stoljeća - i to pod jednim krovom. Posjetitelji se tako imaju priliku družiti se s Giovannijem Bellinijem, Domenicom Ghirlandaiom, Sandrom Botticellijem ili pak Leonardom  da Vincijem.

Flash-Galerie Ausstellung Gesichter der Renaissance

Portret Cecilia Gallerani Leonarda da Vincija

Ponovni početak

Italija u 15-om stoljeću nije bila politički ujedinjena, već je bila podijeljena u male gradove-države koji su imali veliku autonomiju i poprilično velik broj stanovnika. Građani su živjeli prvenstveno od trgovine. Obrazovanju se također pridavala velika uloga. Na fakultetima se predavao i grčki što ukazuje na interes za antičku kulturu.
Sama riječ renesansa znači ponovno rođenje ili novi početak. Danas se ovoj epohi pripisuje i razvoj individualizma te promicanje svijesti o sebi. Ovaj pojam veže se uz umjetnost koja je cijenila klasičnu ljepotu te se pokušavala što više približiti prirodi. U slikarstvu su postali popularni geometrijski motivi te je došlo do ponovnog oživljavanja portreta kao slikarskog žanra koji je nakon kasne antike pao u zaborav. Odjednom su trgovci, knezovi, bankari, učenjaci i crkvenjaci poželjeli ovjekovječiti svoje profile.

Flash-Galerie Ausstellung Gesichter der Renaissance

Profil mlade žene Sandra Botticellija

Lica ogledala duše

Zadaća umjetnika bila je stvoriti slike-sjećanja te sebi i portretiranoj osobi osigurati vječni ugled. Za razliku od današnjeg vremena kada slika može nastati jednim klikom na foto aparatu, portretiranje je u 15. stoljeću zahtijevalo mnogo više vremena. Portret se u svakom slučaju morao zaslužiti.
Posebna pažnja posvećivale se upravo licima ljudi. Lica su  smatrana ogledalima duše. Dodatno su se portreti izrađivali i u promidžbene svrhe kao primjerice u situacijama sklapanja braka. Portreti mladih žena, za koje se tražio naočit mladić iz dobre obitelji posebno su se "dotjerivali".
Stoga na završenim verzijama vidimo čedne i bogate ljepotice. Sukladno tome nosile su i vrlo skupu odjeću te nakit. One nedavno udane prikazivane su često zajedno sa svojim raskošnim mirazima. Na taj način je svatko mogao prepoznati važnost i moć određene obitelji. Imućnost se naglašavala obiteljskim grbom, koji je nerijetko krasio portrete moćnika.

Flash-Galerie Ausstellung Gesichter der Renaissance

Andrea Mantegna - Kardinal Ludovico Trevisano

Sposobnost oslikavanja stvarnosti

Talijanska obitelj Medici obogatila se bankarstvom. U kratkom vremenskom razdoblju ovladali su Firencom i ostalim dijelovima Toskane. Njihove metode stjecanja i zadržavanja moći bile su vrlo promišljene i lukave, a posebno dobro su znali iskoristiti umjetnost i umjetnike u svrhu vlastite propagande. U pravilu su ljudi za vrijeme svog života bili počašćeni jednim portretom, objasnio je Stefan Weppelmann . No samo od Guiliana de Medicija, koji je ubijen 1478. godine u katedrali u Firenci, postoje četiri ili čak pet portreta koji su nastali u Boticellijevoj radionici. Ovo dovoljno govori o njegovom tadašnjem utjecaju.
 U 15. stoljeću ljudske figure prikazivane su na slikama, medaljama, crtežima i kipovima, ovisno o kontekstu i kulturnom utjecaju. Postupno su nastajali kultni unikati, ikone izvanzemaljske, prodorne ljepote, koje su oduševljavale svojom preciznošću. Nepogrešivim potezom kista ovjekovječena je svaka dlaka i trepavica, a dojmu doprinose i vjerodostojni materijali koji uz  virtuoznu igru svijetla i sjene upotpunjuju čarobni doživljaj slike.
Veliki majstori 15. stoljeća, kao što su  Leonardo, Bellini, Tizian, Ghirlandaio, Fra Filippo Lippi, Andrea del Castagno, u potpunosti su svladali sposobnost prenošenja stvarnog, opipljivog svijeta na  platno.

Flash-Galerie Ausstellung Gesichter der Renaissance

Desiderio da Settignano

Što je ljepota?

No ipak, prema riječima povjesničara umjetnosti Stefana Weppelmanna, svaki je portret idealizirana odnosno tipizirana preslika stvarnosti. Tako su se primjerice radile intervencije na licima portretiranih osoba kako bi se istaknuo ili stvorio dojam njihove unutarnje snage i probitačnosti. S druge strane, žene su bile prikazivane kao skromna, čedna i pobožna bića.
Da bi njihove vrline još jače došle do izražaja posezali su slikari za posebno svijetlim bojama kojima bi ukrašavali pramenove i ten mladih dama. Tada se naime vjerovalo da svijetla put ukazuje na čistoću duše i tijela. No ako gospođice nisu prirodno zadovoljavale tadašnje standarde slikari bi im pomogli da zažive u nekom drugom, atraktivnijem izdanju.
Na šest stoljeća starim portretima koji vise u najpoznatijim europskim i američkim muzejima promatrači uzalud traže grešku i nesavršenost. U Berlinu u Bode muzeju zaljubljenici u umjetnost, i oni koji će to tek postati, imaju priliku uživati u renesansnim licima. 150 djela, jedno impozantnije od drugog, izloženo je u crno obojanim prostorijama.
Uprava muzeja očekuje dobru posjećenost. Na internet stranici muzeja mogu se naći savjeti o optimalnim terminima posjeta, da bi se izbjegle neugodne gužve na ulazu. Tu se nalaze i informacije o suvenirnici koja nudi 200 malih renesansnih suvenira, od tradicionalne keramike iz obiteljske manufakture preko najfinijeg papira iz Firence do renesansnih čajnika. Čini se da svaka generacija koristi umjetnost za ostvarenje vlastitih interesa.
 

Autor: Silke Bartlick/ Lea Talijančić
Odg. urednik: Zorica Ilić