1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Ponovno popularno opovrgavanje holokausta"

U Odesi je u Drugom svjetskom ratu rumunjska vojska u samo dva dana ubila 24.000 židova. Rumunjski redatelj Florin Iepan svojim je dokumentarnim filmom suočio javnost s tim mračnim poglavljem nacionalne povijesti.

Stacheldrahtzaun im Konzentrationslager Dachau: Am 21. März 1933 gab Heinrich Himmler die Errichtung eines Konzentrationslagers in Dachau in Auftrag. Damit begann in Dachau ein Terrorsystem, das mit keinem anderen staatlichen Verfolgungs- und Strafsystem verglichen werden kann. Die ersten Häftlinge waren politische Gegner des Regimes, Kommunisten, Sozialdemokraten, Gewerkschafter, vereinzelt auch Mitglieder konservativer und liberaler Parteien. Auch die ersten jüdischen Häftlinge wurden auf Grund ihrer politischen Gegnerschaft in das Konzentrationslager Dachau eingeliefert. In den folgenden Jahren wurden immer neue Gruppen nach Dachau verschleppt: Juden, Homosexuelle, Zigeuner, Zeugen Jehovas, Geistliche u.a. Allein als Folge des Novemberpogroms, der sogenannten Reichskristallnacht, wurden mehr als 10.000 Juden in das Konzentrationslager Dachau gebracht. Insgesamt waren über 200.000 Häftlinge aus mehr als 30 Staaten in Dachau inhaftiert. (Foto vom 25.10.2002)

Symbolbild Gefangenschaft Gefängnis

Ime grada Odese, smatra Florin Iepan, trebalo bi jednog dana postati sinonim. Bilo bi dobro, kaže ovaj filmaš, kada građani Rumunjske na spominjanje Odese više ne bi mislili samo na ukrajinsku luku na Crnom moru, nego i na mračno poglavlje u povijesti svoje zemlje. "Ako će to ime ostati zabilježeno u savjesti javnosti, onda je moja misija ispunjena", ističe Iepan.

Odesa je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila poprište jednog od najvećih zločina koje je počinila rumunjska vojska. 22. listopada 1941. ondje je streljano skoro 5.000 židova, a dan kasnije je oko 19.000 židova satjerano u skladišta u blizini grada i živo zapaljeno. One koji su pokušali pobjeći iz plamena vojnici su poubijali. Taj masakr u Odesi bio je odmazda za bombaški napad sovjetskih partizana na glavno zapovjedništvo rumunjskih okupacijskih snaga u tom gradu. Zločin je naredio tadašnji rumunjski profašistički diktator Ion Antonescu.

Ion Antonescu bei Adolf Hitler

Ion Antonescu pored Adolfa Hitlera

Elita ne želi govoriti o holokaustu

"Odesa" se zove i dokumentarni film rumunjskog redatelja Florina Iepana koji se bavi tim događajem. On dokumentira svoju političku kampanju koju provodi već tri godine. Iepan s tim masakrom suočava političku i intelektualnu elitu Rumunjske, ali i rumunjsku javnost, i snima njihove reakcije. On presreće političare na javnim mjestima, smeta intelektualce kod kuće, postavlja im nepoželjna pitanja na rubu raznih manifestacija, govori u radijskim i televizijskim emisijama o toj temi.

Film pokazuje kako rumunjska elita odbija svaki razgovor o masakru u Odesi i općenito o holokaustu u njezinoj zemlji. Najdirljivija je scena u kojoj Iepan nastupa zajedno s Mihailom Saslavskim, jedinim preživjelim. Redatelj je ovog 87-godišnjaka upoznao tijekom svojih istraživanja zločina i uz financijsku pomoć njemačke Zaklade Friedrich Ebert pozvao ga u Bukurešt. Saslavski je jedini uspio pobjeći iz zapaljenog skladišta 23. listopada 1941. Tada je imao 16 godina. U vatri je izgubio svoje roditelje, tri sestre i brata. Nakon rata je ostao u Odesi, 35 godina je radio kao obični radnik i danas živi u vrlo skromnim uvjetima.

Ukraine Stadt Odessa Primorskij Boulevard

Znaju li građani Odese da je u II svjetskom ratu rumunska vojska ubila 24.000 židova, od toga 19.000 žive spalila

Rumunjski zločini kao tabu

Povodom 70. godišnjice masakra Saslavski je u listopadu prošle godine po prvi put boravio u Rumunjskoj, u nadi da će javno moći ispričati svoju životnu priču. No, nije naišao na zanimanje. Iepanov film dokumentira kako tadašnji rumunjski predsjednik Emil Constantinescu odbija pružiti ruku Saslavskom. Televizijske postaje ne žele ga pozvati u svoje emisije. Na javno najavljenu novinsku konferenciju dolaze samo tri osobe.

Zločini rumunjske vojske u Drugom svjetskom ratu i dalje su tabu tema, kaže rumunjski povjesničar Lucian Nastasa sa Sveučilišta u Cluju. Njegov kolega Victor Eskenasy, koji živi u Frankfurtu i radi kao publicist, ide još korak dalje: "Od kada je Rumunjska primljena u NATO i EU, njezini su se političari vratili svojim starim tradicijama i uvjerenjima. Opovrgavanje holokausta ponovo je postalo popularno."

Iepan je na ideju za film došao posve slučajno. 2006. godine je rumunjska javna televizija TVR provela anketu među gledateljima za izbor deset najvažnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Među nominiranima je bio i diktator Ion Antonescu. Iepan je dobio zadatak da napravi njegov kratki potret. I tako je saznao i za masakr u Odesi. Osim toga, on je doznao i da je Rumunjska bila jedina zemlja osim Njemačke koja je samostalno organizirala masovno ubijanje židova. U holokaustu u Rumunjskoj ubijeno je 300.000 židova. Antonescu je za te ratne zločine 1946. osuđen na smrt. Iepanov kratki portret ispao je prilično negativan, no unatoč tome je diktator završio na šestom mjestu na ljestvici najomiljenijih povijesnih ličnosti.

Rumänien Jew Mihail Zaslavski

Mihail Saslavski

"Želim pričati..."

Iepan danas povlači jednu žalosnu bilancu. U pojedinim medijima se o Odesi i njegovom filmu izvještavalo, no ta je tema uglavnom naišla na ignoranciju, pa čak i na negativne reakcije. No, Iepan se ne predaje: "Želim pričati priču o Mihailu Saslavskom tako dugo, dok jedan rumunjski predsjednik ne otputuje u Odesu, pruži mu ruku i zamoli ga u ime našeg naroda za oprost."

Ali Saslavski ne vjeruje da će to uopće još doživjeti: "U Rumunjskoj se pokušava izbjeći pitanja o holokaustu. Kada sam bio tamo, rečeno mi je da se jedan rumunjski predsjednik već jednom ispričao za zločine počinjene nad židovima. To je zvučalo nekako onako usput. To me je jako povrijedilo."

Autori: Keno Verseck / Andrea Jung-Grimm

Odgovorni urednik: Svetozar Savić