1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Pomoć zemljama eurozone je sve skuplja

Pet zemalja je do sada zatražilo finansijsku pomoć. Nakon Španije zahtjev je podnio i Kipar koji 1. jula preuzima predsjedavanje EU.

Nakon Španije sada je i sredozemni otok Kipar podnio zahtjev za pomoć u vidu kredita koji bi se trebali isplatiti iz fondova za spašavanje eurozone. Kipru će kratkoročno biti potrebno oko tri do četiri milijarde eura kako bi sanirao svoj državni budžet i oronulu privredu. Kiparska vlada je sedmicama pokušavala doći do drugih izvora novca, čak je za kredit zamolila i Rusiju. Kiparske banke su Grčkoj pozajmile 25 milijardi eura. Ovaj dug Grčka, koja i sama zavisi od pomoći iz Fonda za spas eura, ne može više u potpunosti izmirivati. Agencije za ocjenu kreditnog rejtinga kiparske državne obveznice ocjenjuju kao veoma špekulativne poslove i zato ova zemlja na tržištima kapitala ne može pribaviti novac kako bi finansirala svoje izdatke. Srednjoročno gledano bi Kipru moglo biti potrebno i oko deset milijardi eura, kako bi mogao izmirivati svoje dugove. Kiparski predsjednik Dimitris Christofias je rekao da će se njegova zemlja ukoliko dobije kredit za pomoć, pridržavati uvjeta zemalja eurozone.

Dimitris Christofias Präsident Zypern

Predsjednik Kipra Dimitris Christofias obećao da će se njegova zemlja pridržavati kreditnih uslova

Predsjedavajuća EU pred finansijskim ponorom

Kipar će po principu rotacije 1. jula od Danske preuzeti predsjedavanje Evropskom unijom. Zbog traženja finansijske pomoći, sada je upitno da li će ova zemlja sa oko milion stanovnika moći ispuniti sve zadatke predsjedavajućeg. Kipar mora posredovati u konfliktnim situacijama između članica EU, treba pokrenuti političke inicijative. To je sa narušenim autoritetom najvjerovatnije teško izvesti, navodi se u diplomatskim krugovima u Briselu. Sjeverni dio Kipra je Turska kršeći međunarodno pravo okupirala 1974. Na turskom sjeveru živi oko jedna četvrtina stanovništva. Tamo se pravna regulativa EU trenutno ne može primijeniti.

Španija želi spasiti svoje banke

Španija je sada kao što je predhodno i najavljivala podnijela zvanični zahtjev za dobijanje kredita iz eurozone. Novac bi se trebao upotrijebiti za spašavanje posrnulih banaka koje sjede na dugovima zbog propalih kredita za nekretnine. Eksperti procjenjuju da će Španiji najprije biti potrebno oko 60 milijardi eura. Eurozona je Španiji koja je četvrta po veličini zemlja eurozone, ponudila pomoć od oko 100 milijardi eura. Sada se mora pregovarati o pojedinostima. Nejasno je da li će se novac isplatiti iz dosadašnjih Evropskih fondova za finansijsku stabilnost (EFSM) ili iz stalnog Fonda za spas (ESM) koji bi trebao početi djelovati od sredine jula.

Novac ne može biti direktno uplaćen španskim bankama. Njemačka kancelarka Angela Merkel je insistirala da se primjenjuje pravilo prema kome "samo španska država može reći bankama šta trebaju raditi." Španija je željela izbjeći da koristi Fond za spas eura, a zalagala se i za direktne isplate španskim bankama.

Griechenland Symbolbild Aufkleber Richtung

Grčka je "najteži slučaj"

Prije isplate kreditnih tranši će Tojka, koju čine Evropska koimisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond, provjeriti da li se poštuju kreditni uslovi. Ni u slučaju Španije to neće biti drugačije, izjavio je njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble u jednom intervjuu za Deutschlandfunk. Ministri finansija eurogrupe su izričito pozvali Međunarodni monetarni fond, da na raspolaganje stavi svoje stručno znanje. Španija zasad ne želi uzimati kredite od MMF-a zato što su oni obično povezani s nizom uvjeta.

Najteži slučaj: Grčka

Grčka još od maja 2010 prima kreditne zajmove članica Evropske unije, Evropske komisije i MMF-a. Dva do sada odobrena paketa za pomoć Grčkoj vrijedna su 240 milijardi eura. Uz to dolaze i sredstva iz Međunarodnog monetarnog fonda od oko 30 milijardi eura. Grčka se mora pridržavati strogih pravila kada je riječ o državnom budžetu. Ta pravila prije isplate kreditnih tranši provjeravaju Evropska komisija, Evropska centralna banka i MMF-a. Uz kredite dolazi i oprost duga kroz privatne povjerioce, koji je donio oko 35 milijardi eura. Nova grčka vlada sada želi olabaviti uslove i prolongirati vraćanje duga.

ARCHIV . ILLUSTRATION - Eine irische Ein-Euro-Münze, aufgenommen am 17.11.2010in Kempten (Allgäu). (Illustration zur Krise in Irland). Irland wird offiziell um Finanzhilfe aus dem Rettungsschirm der Euroländer und des Internationalen Währungsfonds bitten. Finanzminister Lenihan sagte am Sonntag (22.11.2010) dem irischen Sender RTE, es gehe um «mehrere zehn Milliarden Euro», nannte jedoch keine konkretere Summe. Foto: Karl-Josef Hildenbrand dpa/lby +++(c) dpa - Bildfunk+++

Irska ispunjava kreditne uslove

Irsku pritišću krediti za nekretnine

Irska isto kao i Španija pati zbog posljedica propasti tržišta nekretnina i bankovne krize koja je iz toga proizišla. Irska država je u novembru 2010. preuzela od banaka sve rizike i time zapala u probleme. Zato što se državni dug više nije mogao finansirati na tržištima finansija, Irska je od Evropske komisije i Evropskih fondova za finansijsku stabilnost (EFSM) dobila 85 milijardi eura. Oko 35 milijardi je bilo predviđeno za spas banaka. Zauzvrat je Irska obećala provođenje drastičnih mjera štednje. Za razliku od Grčke, ova zemlja se pridržava mjera štednje. Irska vlada međutim pokušava sniziti kamatne stope evropskih partnera i produžiti vrijeme za vraćanje kredita. 2013. bi ova zemlja ponovo trebala biti u situaciji da na finansijskom tržištu refinansira svoje državne dugove.

Portugal i dalje mora štedjeti

Portugal je u maju 2011. kapitulirao na finansijskom tržištu i od eurozone zatražio pomoć. Do sredine 2014. bi ova zemlja trebala prozvati kredite do 78 milijardi eura. Jednu trećinu je na raspolaganje stavio MMF. I Portugal ispunajava uslove davalaca kredita ali je već za godinu dana iskoristio polovinu svog kreditnog okvira. Pitanje je stoga da li ovoj zemlji 2014. neće biti potreban još jedan paket pomoći.

Evropska centralna banka je paralelno sa kreditima koje su na raspolaganje zemljama u krizi stavljali EU i MMF-a, kupovala i državne obveznice tih zemalja. Time su se na niskom nivou trebale održavati kamatne stope prije svega Italije i Španije. Evropska centralna banka do sada je u te svrhe izdvojila oko 200 milijardi eura. U svakom slučaju, što više zemalja ubuduće bude zatražilo novac iz fondova za spas, to će za preostale članice biti skuplje.

Autor: Bernd Riegert/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur. Zorica Ilić