1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Pomoć za Bosnu i Hercegovinu

Njemački humanitarci koji su se vratili iz Bosne i Hercegovine, i oni koji se pripremaju za dostavu humanitarne pomoći u tu zemlju, jedna je od tema kojom se bave komentarori njemačke štampe.

„Biker-Brummi-Hilfe“ trenutno uveliko radi na pripremama konvoja koji će 10. maja u BiH odvesti veću količinu humanitarne pomoći, piše „Kreiszeitung“.

„BiH je i 20 godina nakon rata potrebna pomoć, prije svega u zdravstvu i školstvu. Zbog toga „Biker-Brummi-Hilfe“ 10. maja kreće na osmodnevno putovanje u BiH u okviru kojeg će 23 aktiviste posjetiti Livno i Srebrenicu . Tom prilikom će biti dostavljeno 40 tona materijala u vrijednosti od skoro 55.000 eura. Konvoj (11 kamiona) će pratiti i 40 motociklista. Neurolog dr. Hermann Munzel, koji je glavni organizator akcije, kaže da ´ono što bolnice u Njemačkoj bacaju, trebaju ljudi u Bosni´. Njemački humanitarci su prošle godine boravili u Mostaru u kojem „Biker-Brummi-Hilfe“, kako navodi, želi graditi most tolerancije po ugledu na Stari most koji je simbol povezivanja različitih religija i ideologija“, piše „Kreiszeitung“.

Simbol povezivanja različitih religija i ideologija

Simbol povezivanja različitih religija i ideologija

Iz BiH su se nedavno vratili i humanitarci organizacije „Bosnienhilfe“ koji su u BiH odvezli 450 paketa pomoći, piše „Badische Zeitung“. „Humanitarci su i dalje deprimirani onim što su doživjeli prilikom dostave pomoći. U udaljenim selima bez infrastrukture, daleko od gradova i mogućnosti za radom u nekoj fabrici, uglavnom žive starije osobe. Dolazak u ta sela je pustolovina. Putevi su se pretvorili u duboke baruštine jer se njima trakorima i kamionima transportuju velike količine drva, uglavnom ilegalno“, navodi pored ostalog „Badische Zeitung“ citirajući izvještaj humanitaraca koji su boravili u BiH.

Migranti i zdravstvena zaštita u Njemačkoj

„Mnogi migranti bez zaštite“, naslov je teksta u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ u kojem autor piše o zdravstvenoj zaštiti migranata u Njemačkoj.

„Njemački zdravstveni sistem smatra se jednim od najboljih u svijetu. Bez ozbira na to, više stotina hiljada migranata u Njemačkoj često nije zdravstveno osigurano. Kada je riječ o medicinskoj njezi, osloljeni su na dobronamjernost ljekara i bolnica. Iako je zakonski regulisano da troškove medicinskog liječenja tražilaca azila snose zavodi za socijalnu zaštitu, naplata nije moguća jer se često radi o osobama koje ilegalno borave u Njemačkoj. Te osobe nerado govore svoje svoje ime i adresu jer se boje prisilnog povratka u svoje zemlje. Tačan broj ovih osoba se ne zna. U ovu kategoriji ljudi spada 85.000 tražilava azila i stranaca koji imaju duldung (trpljeni boravak), kao i 600.000 osoba bez sigurnog boravišnog statusa. Etička komisija ljekarske komore pored ostalog predlaže izdavanje anonimnih zdravstvenih kartica. Komisija također upozorava da je zdravstvena zaštita posebno potrebna djeci i mladima radi redovnih ljekarskih pregleda, vakcinacija i terapija“.

Ljekarski pregled zavisi od dobre volje ljekara

Ljekarski pregled zavisi od dobre volje ljekara

„Süddeutsche Zeitung“ se također bavi migrantima. Autor navodi da sve veći broj Bugara i Rumuna dolaze u Njemačku. Razlog je loša privedna situacija u njihovim zemljama. Oni u Njemačkoj tek od 2014. godine mogu dobiti neograničenu radnu dozvolu, a do tada mogu raditi samostalno. Ako su roditelji prijavili mjesto boravka u Njemačkoj, njihova djeca imaju pravo na dječiji dodatak. To je jedan od razloga zašto se povećao broj zahtjeva za dobijanje dječijeg doplatka.

„U februaru ove godine je 29.000 državljana Bugarske i Rumunije dobilo dječiji doplatak. U poređenju sa prošlom godinom je to povećanje za 39 posto. Također je primjetan broj primalaca socijalne pomoći koji potiču iz ove dvije države. Udruženje njemačkih gradova je početkom godine od Njemačke, njenih pokrajina i EU zatražilo da se intenzivnije zabavi migrantima iz Bugarske i Rumunije. U Njemačkoj je veliki broj dobro integrisanih osoba koje su porijeklom iz ove dvije zemlje. U pojedinim gradovima su se pojavili znatni problemi sa doseljenicima od kojih su većima Romi. Savezni zavod za zapošljavanje je nedavno oformio radnu grupu koja se bavi ovom temom. Glasnogovornik ove grupe je saopštio da ipak nema povoda za navode da se radi o alarmantnom stanju“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić