Pomirenje u BiH - realnost ili utopija?

Teško je raditi na pomirenju na prostoru bivše Jugoslavije, jer ono što je za nekoga pobjeda za druge je zločin. “Mehanizmi tranzicione pravde nisu rezultirali uspjehom jer se konstantno održavaju ratne ideologije”, kaže predsjednik Helsinškog komiteta Republike Srpske Branko Todorović, te dodaje da bi prvi korak trebalo da bude kritičko sagledavanje onoga što smo drugima loše učinili. “Sagledajmo to istinski i zauzmimo jedan objektivan i kritički stav prema nečemu što zaista nikada i ničim ne bismo smjeli pravdati”, ističe Todorović.

“Pošto u Bosni i Hercegovini nije bilo pobjednika historija se ne poklapa, pa svako interpretira prošlost na svoj način”, kaže predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci. Finci ističe da bi pravi potez bio formiranje Komisije za istinu i pomirenje: “Mi se moramo, ako ništa, složiti o faktografiji, o datumima, o mjestima i događajima. A zašto je do nečega došlo, ko za to treba da bude kriv ili da odgovara, ko je prekršio neke od propisa, to je nešto što mi ne možemo presuditi. Zato postoje pravosudni organi od Međunarodnog suda pravde u Hagu pa do nacionalnih sudova kako u BiH tako i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije.”

Tolerancija i suživot od egzistencijalnog značaja za BiH

Nije mali broj onih koji smatraju da konstruktivna politika u BiH nije moguća sve dok vladaju nacionalne stranke koje politikom zastrašivanja opstaju na vlasti. Mnogi u ovoj zemlji vjeruju da visoki predstavnik (OHR) mora energičnije sankcionirati političare koji izazivaju mržnju i međunacionalnu netrpeljivost. Šef OHR-a Miroslav Lajčak kaže da ljudi u BiH trebaju poštovati stavove drugih i izbjegavati odluke koje ignorišu zabrinutost drugih naroda. “Ja bonskim ovlastima mogu puno stvari da ukinem ili da smijenim, ali mišljenje ljudi treba da mijenjamo na drugi način, to ne ide preko bonskih ovlasti. Hajde svi da radimo na tome da gradimo toleranciju, poštovanje jedno prema drugom i uzajamno razumijevanje. To je odgovor”, kaže Miroslav Lajčak.

Organizacije koje zagovaraju toleranciju i suživot na prostoru BiH, poput Centra za međureligijski dijalog, vjeruju da je promocija tih ideja i njihovo usmjeravanje prema različitim ciljnim grupama od egzistencijalnog značaja za BiH. Centar smatra da treba kontinuirano preispitivati ključna problematska žarišta, razvijati svijest o sebi i drugima, te problematizirati diskriminirajuće elemente u različitim religijskim i nacionalnim zajednicama.