Pomirbena balkanska turneja gospođe Clinton

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svome članku komentira da se Clinton od ponedjeljka (11.10.) "nalazi u jednoj regiji svijeta, koja je njezinoga supruga, dok je bio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, stajala dosta živaca. U Bosni i Hercegovini se Clinton, nakon izbora od 3. listopada, založila za nastavak, točnije: obnavljanje reformskog procesa. U središtu pozornosti ove balkanske turneje, međutim, nisu bile bosanskohercegovačke zavrzlame, nego razgovori s političkim vodstvima u Beogradu i Prištini u utorak i ove srijede. U razgovorima sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, ministrom vanjskih poslova Vukom Jeremićem i drugim članovima vlade, ova Amerikanka je bila ustrajna u zahtjevu da se što je prije moguće započne srpsko-kosovski dijalog jedne države s drugom državom." - piše FAZ.

Kosovo nema jednu, već tri srpske manjine

"Kako se ne bi suočavala sa srpskom neosnovanom optužbom kako Washington stalno djeluje kao odvjetnik Kosova, gospođa Clinton se na kraju svoje pomirbene turneje na Balkanu ne susreće u Prištini samo s kosovskim premijerom Hashimom Thačijem i drugim kosovsko-albanskim političarima. Demonstrativno je u program ubačen i boravak u srpskoj enklavi Gračanica, nedaleko od Prištine. Kad njezini sugovornici budu govorili, onda će gospođa Clinton u Gračanici moći čuti, da na Kosovu nema jedne, već tri srpske manjine: ona na sjevernom Kosovu, koja nema interesa da se integrira u jednu kosovsku državu. Zatim, druga manjina su stanovnici većih, gospodarski održivijih enklava poput Gračanice ili Štrpca, koje se nalazi na granici s Makedijom. Oni svakako mogu izvući koristi iz integracije u državu Kosovo i uzimanja u obzir sveobuhvatnih prava manjina. Treću srpsku manjinu bi moglo činiti stanovništvo manjih enklava i srpskih sela. No, koga put nanese u tužna mjesta poput Velike Hoče ili Goraždevca, sumnjat će u to da će ovdje i za 50 godina još biti Srba. Kao rješenje za sjever Kosova se u posljednje vrijeme često spominje model Distrikta Brčko. No ostaje upitno bi li se ovaj model mogao primijeniti na Sjevernu Mitrovicu. Beograd na sjeveru Kosova ima potpunu kontrolu. Bez protuusluge, Srbija se te kontrole neće odreći." - piše FAZ.

Viviano: Neki srpski igrači su plakali

Srbija se sve više suočava i s huliganstvom. O tome svjedoči i sinoćnji (12.10.) prekid utakmice Srbija-Italija u šestoj minuti u Genovi zbog izgreda srpskih navijača. Pritom je ozlijeđeno 20 osoba. O tome uglavnom pišu online izdanja njemačkih novina. Tako Spiegel Online prenosi riječi talijanskog trenera Cesarea Prandellija, koji je kazao: "'Ovakvo što još nisam vidio'. Talijanski golman Francesco Viviano je ostao šokiran: 'Tužno je da jedna nogometna utakmica ovako završi. Rekao sam sucu, da ne mogu stajati na golu, dok se iz pozadine na mene bacaju baklje'. Prema navodima Viviana, neki srpski igrači su i plakali. Već prije utakmice su srpski navijači, navjerojatnije huligani, randalirali ispred hotela svojih igrača. Pritom su verbalno napadali golmana Vladimira Stojkovića i očito namjeravali primijeniti i silu. Srbima nakon ovog neprimjerenog ponašanja njihovih navijača prijeti izricanje drastičnih kazni", objašnjava SpiegelOnline.

Slovenci izgubili povjerenje u Pahora

Općinski izbori u Sloveniji, koji su održani u subotu (09.10.), su također tema pisanja njemačkih novina. Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše da je je Pahorova vladajuća Socijaldemokratska stranka dosta izgubila na povjerenju kod birača, ali da ni oporba, kojoj pripada Janez Janša, nije pobjednik.

"Pobjednici izbora su, čini se, stranački neovisni kandidati - trend koji odražava rastuće nezadovoljstvo etabliranim strankama u zemlji," piše Neue Zürcher Zeitung i nastavlja: "Ovaj trend neovisnih lista se mogao već primijetiti na općim izborima 2006. godine, kad su se neki gradonačelnici distancirali od svojih stranaka, kako bi se mogli okrenuti širim biračkim slojevima." Ovaj list također objašnjava da se pad popularnosti sadašnje Pahorove vlade može pripisati gospodarskoj krizi, čiji kraj se u Sloveniji još ne nazire, a za to javnost sve više krivi sadašnju vladu, kako se navodi u članku NZZ-a.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić