1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Poljoprivrednici u pustinji prkose klimatskim promjenama

Klimatske studije predviđaju katastrofalan razvoj klimatskih promjena za područje Sahela u Africi. Međutim, mnogi tamošnji poljoprivrednici su našli načina da se bore protiv pretvaranja plodnog tla u pustinju.

Afrička regija Sahel, koja se nalazi južnom rubu Sahare je u mnogim studijama bila povezana sa najgorim prognozama. "Djelimično je riječ o tome da je skoro 80 posto zemlje postalo neplodno", kaže geograf Martin Brandt sa Universiteta Bayreuth. S druge strane, satelitski snimci pokazuju da se količina vegetacije na zapadu Sahela posljednjih nekoliko godina povećava. Brandt je taj fenomen istraživao zajedno sa međunarodnim timom stručnjaka, koristeći satelitske snimke i utvrđujući stanje na terenu na teritoriji Senegala i Malija. Tom prilikom je ustanovljeno da se ta regija različito razvija.

Geograf Martin Brandt (lijevo) sa svojim senegalskim kolegom Amethom Lecorom

Geograf Martin Brandt (lijevo) sa svojim senegalskim kolegom Amethom Lecorom

Posve degradirane površine, koje su potpuno bez vegetacije i poljoprivredno su neupotrebljive, često se nalaze u neposrednoj blizini nedavno pošumljenih područja, pašnjaka i obradivih polja.

Jedva da postoje znanstveni dokazi o tome zašto se pojedini regioni, uprkos postojanju sličnih uslova, različito razvijaju, kaže Brandt. No, njegova istraživanja pokazala su da odlučujuću ulogu za te razlike igra lokalno stanovništvo. "Ljudi nisu bespomoćno posmatrali klimatske promjene i nestanak vegetacije. Oni su uz pomoć svojih starih, tradicionalnih znanja degradirane površine ponovo doveli u stanje da se mogu koristiti", kaže on.

Tradicionalne tehnike protiv širenja pustinje

Neke međunarodne organizacije i projekti, poput "Great Green Wall-a", brinu se za to kako bi se velike površine u više zemalja pošumile. Još važnije su, ističe Brandt, lokalne inicijative na nivou sela, koje protiču bez ikakvog uticaja vlasti i međunarodnih organizacija. "Tu se može vidjeti da su u jednom selu zaštićena i zasađena stabla, a onda odjednom, na granici sa narednim selom, sve izgleda drugačije", ističe on.

Da su glavni akteri, kako bi zaustavili širenje pustinje, u tim selima upravo seljani, potvrđuje i Paul Abiziou Tchinguilou. Ovaj naučnik u oblasti poljoprivrede iz Toga savjetuje Ujedinjene nacije i farmere u regionu kako da se prilagode klimatskim promjenama. Pored naučnih metoda, kao što je sađenje novih otpornih biljnih vrsta, postoje i mnoge tradicionalne tehnike koje primjenjuju lokalni poljoprivrednici, kako bi, uprkos kratkim kišnim periodima i dužim sušnim razdobljima, ostvarili iste, pa čak i bolje, prinose, kaže on. Tu spadaju i odgoda, odnosno pomjeranje sjetve i žetve, ciljana kombinacija uzgoja određenih biljaka, kao i domaćih životinja, te izgradnja tradicionalnih sistema za prikupljanje i skladištenje oborinskih voda.

Plodna zemlja se često nalazi pored površina koje se ne mogu koristiti

Plodna zemlja se često nalazi pored površina koje se ne mogu koristiti

Zahvaljujući korištenju tih tehnika, došlo je do višestrukog razvoja poljoprivrede, a nikako, kako se to često pretpostavlja, do širenja pustinje, kaže Brandt i dodaje: "Na satelitskim snimcima može se vidjeti da oko sela, tamo gdje su ljudi aktivni, dolazi do širenja vegetacije." Formiranje pustinje se nastavlja uglavnom tamo gdje se polja ne koriste.

Granice prilagodljivosti

Ekstremni sušni periodi prijete području Sahela

Ekstremni sušni periodi prijete području Sahela

Kako bi pomogli stanovnicima Sahela u prilagođavanju na klimatske promjene, vlasti i međunarodne organizacije se moraju prije svega pobrinuti da se znanje i tehnike prilagođavanja u cijeloj regiji dalje prenose i šire, apeluje Tchinguilou. "Još uvijek postoji premalo edukovanih instruktora. I mnogi savjetnici farmera ne znaju dovoljno o klimatskim promjenama", kaže on.

Pri tome on apeluje i na političare, koji se okupljaju na samitu o klimatskim promjenama, da urade više na zaštiti klime. To zahtjeva i njemački geograf Brandt, koji ističe: "Mogućnosti prilagođavanja stanovnika tih sela imaju svoje granice. Ako nikako nema kiše, a postoje prognoze koje predviđaju ekstremne suše, onda to za ove ljude predstavlja katastrofu."

Preporuka redakcije