Politička jednačina u Makedoniji ostaje ista

Medijski cirkus polako odlazi iz Tearca, mjestašca 12 kilometara sjeverno od Tetova. Nasred sela ostaju crkva i džamija, jedna naspram druge, kao podsjetnik da je suživot moguć. „Dobar je život ovdje ako imaš pare. Slabo ima posla, svi idu u pečalbu, neko se vrati, a neko ne", kaže jedan prolaznik. Mala čajdžinica preko puta škole – koja je jedino glasačko mjesto – ponovo će imati manje mušterija. A u toj školi se u nedjelju iza paravana odvijala drama koja je mogla potpuno da promijeni odnos snaga u makedonskom Sobranju. Ali nije.

Opozicioni SDSM je na ponovljenom glasanju u Tearcu osvojio 245 glasova, dok je vladajući VMRO-DPMNE dobio 150. Bila je to mala Pirova pobjeda za socijaldemokrate jer im je bila potrebna pobjeda sa najmanje 360 glasova razlike što je teoretski bilo moguće – Tearce ima 714 registrovanih birača. Da je do takve pobjede došlo, odnos snaga u ovoj izbornoj jedinici bi se promijenio tako da opozicija dobije jedno poslaničko mjesto više nauštrb vladajućih. U tom slučaju bi i SDSM i VMRO imali po 50 poslanika. Ovako ostaje na starom – VMRO ima 51 mandat, a SDSM 49.

To znači da i matematika ostaje ista: dugogodišnji koalicioni partneri VMRO i albanska Demokratska unija za integraciju (DUI) zajedno imaju 61 poslanika koliko i treba za većinu u parlamentu sa 120 stolica. Ove dvije partije već su dugo na vlasti i njihovi lideri su zajedno optužene za zloupotrebe službenog položaja i prisluškivanje građana. U skupštini su, osim pomenutih, još tri partije makedonskih Albanaca sa ukupno devet mandata. Uprkos tome, socijaldemokrate tvrde da će oni formirati vladu pa mnogi pretpostavljaju da zakulisni pregovori još nisu okončani.

Albanci se pitaju

„Ne isključujem ni jednu opciju, pa ni onu krajnju, da se ide na nove izbore", kaže za DW politički analitičar Petar Arsovski. Ako nekome i pođe za rukom da skrpi većinu, kaže on, biće to slaba vlada  koja će morati da se skoncentriše samo na hitne reforme. „To će uticati na sve strane koje pregovaraju o koaliciji. Oni će uzeti u obzir da sljedeća vlada ima relativno neprijatan spisak poslova koje treba završiti i da će imati ograničen rok trajanja. Mislim da se neće baš tući da uđu u vlast", zaključuje Arsovski.

On dodaje da se ovdje ne pitaju previše ni dugogodišnji premijer Nikola Gruevski ni lider opozicije Zoran Zaev, već da de fakto odlučuju partije makedonskih Albanaca. „Nisam uvjeren da će prva runda pregovora biti uspješna jer će cijena podrške Albanaca biti enormno visoka. Nisam siguran da Gruevskom odgovara da plati tu cijenu."

Politički analitičar i bivši poslanik Mersel Biljali takođe smatra da su albanske partije značajan faktor, ali da će one koje bi eventualno odlučile da podrže novu vladu Nikole Gruevskog „sebi potpisati smrtnu političku presudu". Biljali smatra da je jedino logično da vlast formira opozicija: „Tome bi legitimitet dala činjenica da se broj glasova opozicije znatno povećao, a da oni svoje glasove – za razliku od vlasti – nisu dobijali podmićivanjem niti zastrašivanjem birača."

Nesređeni birački spiskovi i kupovina glasova bili su dio razloga za masovne proteste opozicije u Skoplju i drugim gradovima tokom ove godine. I juče u Tearcu nije moglo bez toga. Privedene su dvije osobe zbog sumnje da su nudili od 100 do 500 eura mještanima da se uopšte ne pojave na glasanju. Nije saopšteno sa kojom su političkom opcijom oni povezani, iako je potpuno jasno kome je odgovarala manja izlaznost.

Dani zakulisnih pregovora

Sasvim drugačiji stav ima Tanja Karakamiševa-Jovanovska, skopska profesorka ustavnog prava i političkog sistema. Ona za DW kaže da vladu jedino može formirati najjača partija, a da opozicioni lider Zaev treba da se pomiri sa porazom, čestita pobjedniku i napusti politiku kako je obećao. „Očekujem da će stari koalicioni partneri uz još nekoliko poslanika moći brzo da se dogovore oko ključnih političkih elemenata nove vladajuće koalicije. Cilj treba da bude normalizacija države, vraćanje na put vladavine prava, reda i poretka, nastavak ekonomskih uspjeha u zemlji."

Rok za konstituisanje novog saziva Sobranja je 21 dan nakon objave zvaničnih rezultata. Nakon toga predsjednik zemlje Đorđe Ivanov treba nekome da dodijeli mandat za sastav vlade, a mandatar onda ima 20 dana da vladu zaista i sastavi. Makedoniju čekaju sedmice političkih natezanja i trgovine.