1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Politika Moskve prema Siriji zapela u slijepoj ulici

Rusija u slučaju Sirije ne odustaje od svoje pozicije: Zajednička intervencija Vijeća sigurnosti UN-a čini se nemogućom. Diplomatska borba je počela.

People gather at a mass burial for the victims purportedly killed during an artillery barrage from Syrian forces in Houla in this handout image dated May 26, 2012. U.N. observers in Syria have confirmed that artillery and tank shells were fired at a residential area of Houla, Syria, where at least 108 people, including many children, were killed, the U.N. chief said on Sunday in a letter to the Security Council. REUTERS/Shaam News Network/Handout (SYRIA - Tags: POLITICS CONFLICT) FOR EDITORIAL USE ONLY. NOT FOR SALE FOR MARKETING OR ADVERTISING CAMPAIGNS. THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. IT IS DISTRIBUTED, EXACTLY AS RECEIVED BY REUTERS, AS A SERVICE TO CLIENTS

Massaker in Hula

Bez oštrijih sankcija protiv režima Bašara al-Asada, a tek ne vojni napad na Siriju - umjesto toga pregovori do pronalaska političkog rješenja. Ovo je pozicija Rusije od koje predsjednik Vladimir Putin nije želio odustati ni tokom susreta sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Francois Hollandom. "Ni za milimetar" se svježe reizabrani ruski predsjednik tokom svojih posjeta Berlinu i Parizu nije pomjerio ka stajalištu Zapada, kaže ekspert Jeff Laurenti iz Instituta Century Fondation iz New Yorka.

Pri tome se upravo njemačka kancelarka prilikom Putinove posjete Berlinu znatno potrudila da Ruse ne kritizira otvoreno. Nakon srdačnog pozdravljanja dvoje lidera je jednoglasno izrazilo zabrinutost zbog opasnosti od građanskog rata u Siriji, te su naveli da je potrebno ispoštovati mirovni plan UN-a. Merkelova je tek jednom dobro odvaganom rečenicom nagovijestila da postoje razlike u tome kojim sredstvima treba biti proveden mirovni plan. 

Bundeskanzlerin Angela Merkel und der russische Staatspräsident Wladimir Putin

Vladimir Putin i Angela Merkel u Berlinu - Putin ne popušta ni za milimetar

U slijepoj ulici

Nasuprot tome francuski predsjednik je bio mnogo jasniji prilikom Putinove posjete Parizu koja je uslijedila nakon boravka u Berlinu. "Ne postoji rješenje za sirijski konflikt bez ostavke predsjednika Bašara al-Asada," naglasio je Hollande. Na to je Putin jasno stavio do znanja da Rusija ne stoji ni na Asadovoj strani, ni na strani njegovih protivnika. Riječ je o poziciji koja proturječi mišljenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova koje je masakr u Huli označilo kao "dobro planiranu akciju militanata kako bi spriječili političko rješenje za krizu u Siriji" - i time prihvatilo tumačenje Asadovog režima o masakru.

Bez otvorene podrške Asadu, ali i bez podrške njegovim protivnicima - već mjesecima Rusija vrda i blokira sve prijetnje sankcijama u Vijeću sigurnosti UN-a. Stefan Meister, ekspert za ruska pitanja pri Njemačkom društvu za vanjsku politiku, smatra da je držanje Rusije po ovom pitanju tvrdoglavo, te da se stoga dospjelo u slijepu ulicu.

Syriens Demonstranten danken China und Russland für Unterstützung

Asadove pristalice u Damasku zahvaljuju Rusiji i Kini

Unosna trgovina oružjem

Razloga za tvrdoglavo držanje Moskve u slučaju Sirije ima mnogo. Tu su prije svega ekonomski interesi: Ruske energetske firme trebaju naftu i gas. No posebno važne i profitabilne interese ima industrija oružja za koju je Sirija treće najvažnije izvozno tržište. Putin je na pitanje o tome, koje mu je postavljeno u Berlinu, odgovorio da njegova zemlja ne isporučuje oružje Siriji koje bi moglo biti iskorišteno u građanskom ratu. Riječ je o diplomatskoj floskuli, smatra Stefan Meister. "Ako se prodaje oružje Siriji, onda ni jedna vojska i ni jedan ruski predsjednik ne može kontrolirati da li će to oružje biti korišteno protiv pobunjenika. Ja bih čak išao tako daleko i rekao: ono će definitivno biti iskorišteno protiv pobunjenika."

Još važniji od ruskih ekonomskih interesa su, prema mišljenju Margarete Klein iz Fondacije za nauku i politiku, naravno geostrateški interesi. Sirija je posljednji preostali saveznik Moskve na Bliskom istoku. U arapskom svijetu je ova zemlja u svakom slučaju protuteža američkoj dominaciji u regionu, kaže Klein. Pri tome ne treba zaboraviti da se u sirijskom lučkom gradu nalazi i posljednja eksteritorijalna baza ruske mornarice.

Russlands Außenminister Sergei Lawrow in Syrien

Podrška traje predugo - Sirijski predsjednik Asad i ruski šef diplomatije Lavrov u Damasku

Pogrešni prioriteti

Sve to je na kocki u slučaju svrgavanja sirijskog predsjednika. Stefan Meister ovdje vidi veliku dilemu Moskve: "Asadov režim je već predugo podržavan. Pitanje je nije li prekasno za Rusiju da sada odustane". Zbog toga Meister sumnja u to da li će se Moskva prikloniti držanju Zapada kada je riječ o Siriji. Za njega je jasno sljedeće: "Rusija jaše pogrešnog konja. Asad je pitanje vremena. Rusija će ovog partnera izgubiti."

Margaret Klein nasuprot tome već vidi znakove koji govore da Rusija lagano uviđa da Asad možda neće moći politički preživjeti. To se, kako ona kaže, može primjetiti u tome da se Rusija u posljednje vrijeme više ne drži čvrsto za ličnost Bašara al-Asada, već insistira na poštivanju principa međunarodnog prava. Rusija želi "nacionalno rješenje koje neće biti oktroirano izvana i neće biti provedeno vojnim putem." Drugim riječima: Sirijci trebaju sami odlučiti o svojoj budućnosti.

Autori: Klaus Dahmann / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić