1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Politički zemljotres" u Sjevernoj Rajni Vestfaliji

Izbori u Sjevernoj Rajni Vestfaliji potvrđuju najnovije tendencije na saveznom političkom nivou. Angela Merkel je korak bliže svom četvrtom mandatu na mjestu kancelarke. Njen protivnik Martin Šulc je oslabljen.

U Njemačkoj nema predizbora uoči izbora na saveznom nivou kao što je to slučaj sa Sjedinjenim Američkim Državama. Što znači da ne postoji direktan izbor kancelara/ke. Zbog toga su izbori na pokrajinskom nivou važan pokazatelj za izbore na saveznom nivou kada su kadidati za kancelara/ku u pitanju. Uz to se na izbore u Sjevernoj Rajni Vestfaliji (NRW) gleda kao na super-barometar. A do izbora za Bundestag u septembru je ostalo svega četiri i po mjeseca.

Doping za partiju Angele Merkel

Ishod izbora u NRW znači sljedeće: poraz za soijaldemokrate (SPD) i pobjedu demohrišćana (CDU) i njihovu predsjedavajuću Angelu Merkel. Jer, ovo nije tek obična promjena vlasti. Naime, SPD je u ovoj njemačkoj saveznoj pokrajini od 1980. do 1995. vladao apsolutnom većinom. Od 1995. CDU je samo jednom bila za kormilom - od 2005. do 2010. Tako da nije bez razloga u njemačkim medijima izborni rezultat u NRW interpretiran kao "politički zemljotres".

Berlin SPD-Chef Martin Schulz nach NRW Landtagswahl (Getty Images/AFP/J. McDougall)

Šulc mora da traži novi put

Izgleda da se CDU sada nalazi na uspješnom kursu. Jer, ovo su već treći pokrajinski izbori na kojima ubiru pobjedu. U Sarlandu je potvrđeno premijersko mjesto a u pokrajini Šlezvig-Holštajn je, isto kao i u NRW-u, došlo do promjene vlasti. Tako da na konto ove serije uspjeha postoje glasovi koji govore kako je Angela Merkel već pobijedila na saveznom nivou.

Kandidat SPD-a za kancelara Martin Šulcje u defanzivi

A mnogo toga u ovom trenutnku govori u prilog tome. Jer, izazivač Angele Merkel je, a to je ono što iznenađuje, mnogo manje opasan nego što je to izgledalo na početku godine. Toliko često citiran tzv. 'Šulcov pohod', koji je u anketama bilježio samo rastući trend i hiljade novih učlanjenja u tu partiju, je zaustavljen. Upravo to sada pokazuju druge ankete širom zemlej kada je u pitanju i partija ali i ličnost koja je predvodi.

Istraživanje javnog mnjenja pokazuje da se partija nalazi na mjestu na kojem je bila prije Šulcove kandidature. A to boli: pa na kraju krajeva nije on čarobnjak. Protivnik Angele Merkel želi da se bori i dalje, ali mu je nanijeta šteta i moraće da se pobrine za to da stvari ponovo preokrene. A na koji način bi to mogao da postigne, Šulc još uvijek ostavlja otvorenim. Njegova omiljena tema 'socijalna pravda' ne izgleda toliko strašno da je se treba plašiti. Umjesto toga, 'unutrašnja bezbjednost' kao tema s kojom nastupa CDU izgleda da više dotiče birače.

Politikamože ponovo da mobiliše

No, stvari se ne vraćaju samo u vrijeme prije Šulca, već se, kako pokazuju pokrajinski izbori, radi o pravom političkom povratku CDU-a. Na prethodnim izborima CDU i nije baš navikla na uspjeh, što je bila stigma za predsjedavajuću te partije Angelu Merkel. Jer, CDU nije imala većinu u Vijeću pokrajina - Bundesratu.

To sve govori o jednom jakom trendu koji pokazuje da CDU i dalje može da mobiliše birače. U Sjevernoj Rajni Vestvaliji je CDU mahom osvojila glasove iz tabora onih birača koji do sada nisu izlazili na birališta. Jedan od razloga bi mogao biti i taj što je partija od prije nekoliko mjeseci eksperimentisala sa kampanjom "od vrata do vrata" birača koja je i digitalno podržana. A to bi trebalo da je u Sarlandu i Šlezvig-Holštajnu mnoge građane natjeralo da izađu na birališta.

Bez obzira kakav bio ishod borbe između Šulc-efekta i CDU-mobilizacije, vrijeme 'umora od izbora' u Njemačkoj je prošlost. Broj oniih koji izlaze na birališta raste.

Armin Laschet, top candidate of the Christian Democratic Union (CDU) reacts on first exit polls after the regional state elections of North Rhine-Westphalia, in Düsseldorf (Reuters/K. Pfaffenbach)

Armin Lašet - vodeći kandidat demohrišćana

AfD ne napreduje

Njemački desničarski populisti posljednjih nedjelja bilježe broj glasova, koji varira od pet do devet posto. No, oni će najvjerovatnije preći prag od pet procenata koliko je neophodno da bi partija ušla u parlament. Ipak je drugačija slika nego u drugim evropskim zemljama. Desničari u Njemačkoj ostaju, s obziron na broj galsova, na nivou 'malih partija' zajedno sa Zelenim, ljevičarima i liberalima.

Tako da bi CDU i SPD ponovo mogle da sa svojih više od 30 procenata podrške građana dokažu kako su prave narodne partije. Time politička scena u Njemačkoj ostaje stabilna. Uz to, tu su i alternative velikoj koaliciji CDU-SPD koja je uvijek važila za neku vrstu prinudne zajednice. Naime liberali, koji su prije četiri godine izletjeli iz Bundesaga, ponovo su dobili na snazi i stoje na raspolaganju za formiranje novih ili starih oprobanih saveza.

Preporuka redakcije