1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Politička poruka suda Beogradu i Zagrebu?

Međunarodni sud pravde u Hagu saopštiće 3. februara presudu po osnovu uzajamnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid. Srpski političari i stručnjaci za međunarodno pravo smatraju da će sud odbaciti obje tužbe za genocid.

Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić izjavio je uoči konačne presude kako „Srbija ne može da izgubi spor sa Hrvatskom i da će Srbija od toga na kraju imati više koristi nego štete.

Rasim Ljajić

Rasim Ljajić

"Kakva god presuda da bude, i jedna i druga strana imaće svoju interpretaciju onoga što se dešavalo tih ratnih godina“, rekao je Ljajić i dodao da je za Srbiju vrlo važno da se ta presuda donese. Stručnjaci za međunarodno pravo smatraju da je najrealnije da će obje tužbe biti odbačene.

Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi, koji je bio član pravnog tima Srbije u tužbi Bosne i Hercegovine za genocid protiv Srbije, predviđa da će se „u formulaciji presude govoriti o pojedinim zločinima na obje strane, ali da oni ne dostižu razmjere genocida“. Varadi je takođe podsjetio da Haški tribunal nijedan slučaj u Hrvatskoj nije proglasio genocidom, tako da je teško očekivati da će Međunarodni sud pravde naći ono što nije uspjelo Haškom tribunalu. Sa druge strane, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta kaže da je „pravni tim Srbije u Međunarodnom sudu pravde iznio ubjedljive dokaze da je Hrvatska izvršila genocid nad krajiškim Srbima tokom i poslije operacije ‘Oluja'.“

U Srbiji očekuju da sud neće dati za pravo ni jednoj državi

U Srbiji očekuju da sud neće dati za pravo ni jednoj državi

Opterećenje već loših odnosa

„Mislim da možemo očekivati, kao i u slučaju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, presudu koja će izbjeći pominjanje genocida“, kaže za DW Dragan Đukanović, član Foruma za međunarodne odnose. „Zato možemo očekivati neku presudu koja će biti značajna na nekoj simboličnoj ravni, a obje strane će u čitanju između redova probati da pronađu ono što ide njima u korist. Sud će najvjerovatnije pokušati da pronađe neko kreativno rješenje, kojim će zapravo odbiti obje tužbe. Što se tiče bilateralnih odnosa Beograda i Zagreba, to bi možda bilo i najbolje rješenje“, kaže Đukanović.

„Očekujem da će biti donijeta presuda, tačnije mišljenje suda, koji neće donijeti zadovoljenje nijednoj strani“, ocjenjuje za DW Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. Presuda će biti takva da neće prevagnuti, ni u korist Hrvatske, niti u korist Srbije. Ona će izazvati neko privremeno nezadovoljstvo, prije svega u Hrvatskoj, jer su oni prvi podnijeli tužbu, ali ni u Srbiji neće biti baš blage reakcije. To će dodatno opteretiti postojeće već loše odnose i mislim da će dovesti do pogoršanja tih odnosa, nadam se kratkotrajnog. Biće sigurno raznih reakcija sa obje strane koje jednostavno neće ići u pravcu normalizacije odnosa.“

Presuda kao put ka pomirenju? Majke Srebrenice su i danas nezadovoljne presudom u procesu koji je BiH pokrenula protiv Srbije.

Presuda kao put ka pomirenju? Majke Srebrenice su i danas nezadovoljne presudom u procesu koji je BiH pokrenula protiv Srbije.

Politička poruka suda

Politički analitičar Branko Radun smatra da će presuda zapravo biti politička i da se neće toliko bazirati na činjenicama, već na nekoj vrsti političke poruke. „To je u principu politički sud, koji će o tome odlučiti po principu procjene šta je najkorisnije centrima moći u međunarodnoj zajednici za njihovu trenutnu politiku na Balkanu. To znači da najvjerovatnije neće biti donijeta presuda protiv Hrvatske i sada je samo pitanje koliko će Srbija u tome biti kvalifikovana kao krivac za ono što se dešavalo u Hrvatskoj tokom devedesetih godina“, kaže Radun.

Hoće li sudije donijeti političku odluku?

Hoće li sudije donijeti "političku odluku"?

„Mislim da će na kraju odluka suda biti kompromis između činjenica na terenu, onoga što je prezentovano u procesu i onoga što je na neki način politički korisno za one koji imaju uticaja na taj sud.“

„Hrvatska u svakom slučaju ima bolji međunarodni, medijski i svaki drugi položaj“, napominje Radun. „Hrvatska se od ulaska u Evropsku uniju ponaša vrlo drsko i ucjenjivački, a ukoliko se ovom presudom ustanovi neka veća krivica Srbije, to će samo dodatno pojačati takvo ponašanje. Problem je što se Hrvatskoj to toleriše u međunarodnoj zajednici“, smatra Radun.

Izgubljeno vrijeme i novac

„Odnosi Srbije i Hrvatske su u ovom trenutku krhki i nijedno od suštinskih pitanja u bilateralnim odnosima nije riješeno“, naglašava Dragan Đukanović. „Ipak, mislim da će nakon izricanja ove presude, nastupiti jedan period gdje će, prije svega zbog insistiranja EU, doći do intenziviranja dijaloga Zagreba i Beograda. Naravno, puno toga zavisi i od toga da li će u Hrvatskoj biti održani parlamentarni izbori, jer i to može doprinijeti pojačanoj retorici, ali mislim da se ipak može očekivati neko smirivanje u odnosima dviju zemalja“, ocjenjuje Đukanović.

Aleksandar Popov

Aleksandar Popov

„Ni Srbija ni Hrvatska neće dobiti ovaj proces“, napominje Aleksandar Popov. „Ukoliko se dogodi ono što mnogi predviđaju, a to je da se neki način odbace obje tužbe, to će značiti da je samo izgubljeno dosta novca i vremena na nešto za šta se otprilike znalo kakav ishod može imati. Bilo bi bolje da se zajedno razgovaralo o svemu tome što je predmet tužbe i kontratužbe, i da se pokušalo da se bar nešto od toga otkloni – da se tužba povukla, a da do protivtužbe nije ni došlo. Ali nije bilo političke volje i sad smo izgubili i vrijeme i novac, a faktički niko ništa nije dobio“, kaže Popov.

Rasprave se nastavljaju

U svakom slučaju, Đukanović smatra da bilo kakva presuda neće staviti tačku na rasprave oko odgovornosti i krivice u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, imajući u vidu sličnu presudu u procesu Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije i ono što se događalo nakon te presude. Zbog toga će rasprave o tome da li je ili nije bilo genocida ostati i dalje, i pored presude, navodi Đukanović. Tumačenje događaja devedesetih i dalje će biti tačka sporenja, dodaje Aleksandar Popov. Proći će stoga još dosta vremena prije nego što se i Srbija i Hrvatska suoče sa prošlošću, i prije nego što se konačno raščisti sa tom prošlošću.

Preporuka redakcije