1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Politička matematika Dragana Čavića

Priznanje predsjednika Republike Srpske da je masakr u Srebrenici "crna stranica u u istoriji srpskog naroda", važan je korak ka izmirenju naroda u Bosni i Hercegovini. Ovo priznanje ipak je djelomično posljedica političke računice predsjednika manjeg bh-entiteta, smatra u svom komentaru Fabian Schmidt.

Žrtve i njihove porodice još uvijek čekaju da političari RS-a masakr u Srebrenici nazovu pravim imenom - genocid

Žrtve i njihove porodice još uvijek čekaju da političari RS-a masakr u Srebrenici nazovu pravim imenom - genocid

Još uvijek nije bilo izvinjenja, ali devet godina nakon krvavog masovnog ubistva politička elita Republike Srpske konačno je priznala zločin koji su politički i vojni lideri počinili u ime srpskog naroda. Temelj za to priznanje predstavlja izvještaj o Srebrenici koji je sačinila parlamentarna komisija Republike Srpske. Pogled istini u oči je, na kraju krajeva, preduslov za pomirenje.

Uprkos svega se ne može oteti utisku da je Čavićevo priznanje zločina, kako u pogledu momenta u kome je do njega došlo, tako i u pogledu njegove formulacije, potaknuto političkom računicom.

Naime, ove sedmice u Istanbulu počinje susret na vrhu zemalja NATO-saveza. Bosna i Hercegovina se nakon velike reforme oružanih snaga nadala da će joj biti odobren pristup programu Partnerstvo za mir. Medjutim, prije samo nekoliko dana je generalni sekretar NATO-a, Jaap de Hoop Scheffer jasno stavio do znanja da ulazak Bosne i Hercegovine u ovaj program neće biti na dnevnom redu konferencije. Uzrok za to je nesposobnost, odnosno nepostojanje političke volje u Republici Srpskoj da Haškom Tribunalu izruči optužene za ratne zločine.

Čaviću je očito stalo do toga da smanji pritisak na svoj entitet. Upravo taj entitet će biti odgovoran za to što Bosna i Hercegovina ne napreduje u procesu euro-atlantskih integracija. Čak i potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji sa Evropskom Unijom zavisi od bolje saradnje s Haškim Tribunalom. Upravo zato je Čavić još početkom ove nedjelje izjavio da se ni Radovan Karadžić ni Ratko Mladić ne nalaze u Republici Srpskoj, istovremeno najavivši hapšenje drugih lica optuženih za ratne zločine.

Ali, čak i forma Čavićevog priznanja masakra u Srebrenici budi utisak da se pokušava relativizirati zločin. On je rekao kako ovi tragični dogadjaji "polarišu učesnike srebreničkih dogadjaja na žrtve - Bošnjake-muslimane, i počinioce - Srbe". Dodao je kako "stereotip o Srbima kao počiniocima" vlada i danas, te naglasio kako je u istom regionu tokom rata ubijeno 1765 Srba.

Čavić je time, matematički gledano, u pravu, ali prebrojavanje žrtava nikda ne bi trebalo da se čini kako bi se relativizirao nečiji zločin. Konačno, porodice žrtava najvećeg ratnog zločina u Evropi nakon drugog svjetskog rata još uvijek s pravom od političkih lidera Republike Srpske traže da se ovaj zločin nazove pravim imenom i izgovori riječ koju nijedan od njih još nije izrekao: genocid.