1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Politička blokada u Bangladešu

Građani Bangaldeša u nedjelju (5.1.) su glasali za novi saziv parlamenta. Opozicija je bojkotovala izbore i nezadovoljstvo izražava u krvavim protestima. Nije u pitanju trenutna kriza, već duboka podijeljenost društva.

Malo ko polaže velike nade u boljitak nakon izbora. Ni građani Bangladeša, a ni strani posmatrači ne vjeruju da još jedno glasanje može da zaliječi duboke podjele u zemlji. Front između trenutno vladajuće Avami lige i opozicionih partija, prije svega Bangaldeške nacionalne partije, prejako je zacementiran i ukorijenjen u društvu. Sukob dvije političke snage oko priprema za izbore bio je takav da se opozicija odlučila na bojkot, protestne marševe i pozivala svoje pristalice na generalni štrajk. Kada je sredinom novembra obznanjeno da će izbori biti održani u nedjelju (5. januara), počeli su nasilni protesti u kojima je do sada stradalo najmanje 150 ljudi. U subotu i nedjelju je zapaljeno najmanje 100 izbornih mjesta, a samo tokom glasanja ubijeno je jedanaest ljudi.

Vladajući ne mogu da izgube

Premijerka Šeik Hasina nije željela da dovede održavanje izbora u pitanje „iako izbore ne prihvata najveći dio građana“ – kako procjenjuje Imtiaz Ahmed, profesor međunarodnih odnosa iz Dake.

Sheikh Hasina

Premijerka Šeik Hasina

„Vladajuća partija će pobijediti u 153 od 300 izbornih jedinica i to je sigurno čak i bez brojanja glasova“, kaže Ahmed. Naime, u Bangladešu se primjenjuje većinski izborni sistem, a u čak 153 jedinice opozicija nije postavila nijednog kandidata. To obećava sigurni ostanak na vlasti za Avami ligu, ali prema Ahmedovim riječima sprečava polovinu stanovnika da njihov glas išta znači. „Tako se krši duh ustava u kojem piše da svaki građanin ima pravo glasa“, smatra taj stručnjak.

Saglasan je i Henrik Majhak iz Fondacije „Fridrih Ebert“ u Daki. „Uz tako nisko učešće na izborima vlada neće moći da tvrdi da iza nje stoji pravi legitimitet“, kaže taj Nijemac. „Predvodnica opozicije Kaleda Zia je de facto u kućnom pritvoru, gotovo čitavo rukovodstvo Nacionalne partije je u ilegali ili po zatvorima“, navodi Majhak. Lideri najveće opozicione partije su optuženi da su potpaljivali nasilne proteste prethodnih sedmica, ali naš sagovornik vjeruje da je do sada viđeno nasilje tek uvod u destabilizaciju zemlje koja slijedi nakon izbora. „Ovo nikako nije povoljan razvoj za konsolidovanje demokratije u zemlji“, dodaje on.

Tačke sukoba

Važan momenat za opasni razdor na političkoj sceni odigrao se u junu 2011. godine. Do tada je naime u Bangladešu važilo specifično pravilo – vlast je pred izbore iz ruku vladajućih partija predavana nekakvoj vrsti prelazne tehnokratske vlade kako bi se obezbijedili fer izbori. Onda je međutim Vrhovni sud u Daki oborio to pravilo, jer prema zakonu zemljom navodno ne smije da upravlja vlast koja nije odabrana na izborima. Ipak, Vrhovni sud je dozvolio da se još dva izborna ciklusa odigraju uz pomoć prelazne vlade, ali je vladajuća Liga tu vidjela svoju šansu – odbila je da preda vlast tehničkoj vladi pred izbore. Od tada postoji nepovjerenje opozicije da će izbori biti slobodni i da će se glasovi brojati nezavisno.

Kaleda Zia

Kaleda Zia

Neprijateljstvo političkih opcija, pa samim tim i građana, ima i svoj bangladeški evergrin – u pitanju je Tribunal koji ispituje zločine počinjene u borbi za nezavisnost od Pakistana 1971. godine. Najvažniji optuženici pripadaju opozicionoj islamističkoj partiji, ali ima i predstavnika nacionalista. Oni su optuženi, a neki već i osuđeni, za zločine protiv čovječnosti, ubijanje i mučenje boraca za nezavisnost. Prošlog ljeta su stotine hiljada sekularnih građana tražili smrtne kazne za zločince, što je vladajuća stranka koristila da diskredituje kompletnu opoziciju. Poznati islamisti su u radu tribunala prepoznali navodni „antiislamizam“, a kako za politički imidž u Bangladešu nije dobro biti „antiislamista“, Vlada je onda počela da hapsi i sekularne blogere i aktiviste. U decembru je izvršena i smrtna kazna nad liderom Islamističke partije Abdulom Kaderom Molom, što je dodatno podgrijalo atmosferu.

Pričaju, ali se ne čuju

Kada se dešavanja sa živopisne političke scene ovako stave na gomilu, čovjek može da se zapita kako do sada nije počeo građanski rat. Međutim, ovo nije ništa novo u modernoj političkoj istoriji Bangladeša, kaže Henrik Majhak. „Prije svakih izbora poziva se na bojkot, na ulicama vlada nasilje, ide se u štrajkove“, nabraja on. Imtiaz Ahmed je uvjeren da ta siromašna zemlja ne smije sebi da dopusti i političke podjele. „Porašće međunarodni pritisak, jer će se istanjiti investicije. A svojim krutim držanjem vlada sve više gubi podršku stanovništva. Neće biti drugih mogućnosti osim održavanja novih, slobodnih izbora“, vjeruje taj politikolog.

Autori: Tomas Lačan / Nemanja Rujević
Odgovorna urednica: Marina Martinović