1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Političko pozorište u Beogradu

2. april 2010

Njemački dnevni listovi i danas se bave Deklaracijom o Srebrenici usvojenom u parlamentu u Beogradu. Za jedne je to pozitivan korak u dobrom smijeru, za druge poluiskreno izvinjenje, shvaćeno kao obaveza na putu ka EU.

https://p.dw.com/p/MltT
Poslanici parlamenta Srbije
Parlament SrbijeFoto: RIA Novosti

U pozitivnom svjetlu ovu deklaraciju svakako posmatra komentator lista "Frankfurter Rundschau" koji ovo vidi kao priliku za novi način razmišljanja na Balkanu. "Frankfurter Rundschau" piše:

Mišljenja o Karadžiću i Mladiću u Srbiji još uvijek podijeljena
Mišljenja o Karadžiću i Mladiću u Srbiji još uvijek podijeljenaFoto: AP

"Ova rezolucija otvara mogućnost i drugim nacijama na Balkanu, Bošnjacima i Hrvatima da se pozabave vlastitom istorijskom ulogom u ratu. Upravo za njih je vrlo važno da bace kritički pogled na prošlost. Na Balkanu su upravo mitovi o vlastitom narodu kao najvećoj žrtvi najopasniji. Oni u sebi nose klicu narednog konflikta.

Srbija je najbolji primjer za to. Srbi su sebe smatrali najvećim žrtvama tokom istorije. Na osnovu te uloge žrtve su smatrale da je protjerivanje drugih legitiman cilj. Čak je i masovni ubica Ratko Mladić stilizovan kao figura koja predstavlja ratno siroče i žrtvu hrvatskih fašista.

Oni koji su nesretni zbog ove rezolucije su svakako Srbi u BiH. Za razlku od Srba u Srbiji, oni nisu sami na tom prostoru, nisu nacija u istinskom smislu te riječi. To važi i za Bošnjake. Takozvane nacije u BiH su ustvari strane u jednoj državi s nekoliko naroda. Svako priznanje krivice se stoga od druge strane doživljava kao prilika da se to istakne i da se uputi dodatni udarac. U takvim uslovima je nemoguće iskreno suočavanje s događajima iz istorije", piše "Frankfurter Rundschau".

Deklaracija nije iskreno pokajanje

Među onima koji kritikuju ovu deklaraciju je komentator lista "Tageszeitung" iz Berlina, koji piše.

"Demokratska stranka predsjednika Borisa Tadića je postigla maksimum koji je mogla u ovom trenutku. Izvinjenju za zločin u Srebrenici nedostaje vjerodostojno pokajanje, koje bi taj zločin imenovalo pravom riječju - genocid. Deklaracija ide taman toliko daleko da Srbija ne ispada iz konteksta sistema vrijednosti koji važi u EU. Ona neće ubrzati proces evropskih integracija, ali ga neće ni usporiti.

Flash-Galerie Serbien Protest gegen Auslieferung von Radovan Karadzic
Foto: AP

Ovaj dokument, koji počiva na pogrešnim kompromisima, malo će doprinijeti da se Srbija istinski suoči s prošlošću. Političke snage koje su u tokom devedesetih bile odgovorne za srbijansku soldatesku, de facto su rehabilitovane. Miloševićev glasnogovornik danas je ministar unutrašnjih poslova Srbije. Deklaracija o Srebrenici je za jedne bila previše, za druge premalo. Političko pozorište u Beogradu nema mnogo veze sa istinskim pomirenjem", piše "Tageszeitung".

Autor: A. Slanjankić

Odg. ur.: Mehmed Smajić