Politički spor blokira rad libijske vlade

„Odluka parlamenta je ilegalna“, izjavio je bivši libijski premijer za francusku televiziju „France 24“. On je rekao da je glasanje u parlamentu bio neregularno i da je protiv njega glasalo 113 poslanika, a ne neophodnih 120. Parlament je saopštio da su protiv Ali Zeidana glasala 124 poslanika. On je u intervjuu rekao da su za njegovo svrgavanje odgovorni Stranka za pravdu i razvoj, bliska Muslimanskom bratstvu i radikalni „Al Wafa“ blok. Ali Zeidan je još jednom odbio optužbe za korupciju i negirao da je pobjegao iz zemlje. Međutim, nije rekao mjesto svog trenutnog boravka.. Ranije se špekulisalo da je pobjegao u Njemačku u kojoj živi njegova porodica. Aliju Zeidanu je inače zabranjen izlazak iz Libije jer se suočava s istragom zbog navodnih zloupotreba državnih fondova

Poslove šefa vlade će u naredne dvije sedmice obavljati ministar odbrane Abdullah ah-Thinni. Nakon toga bi u parlamentu trebao biti postignut dogovor o novom premijeru. Međutim, niko ne zna koliko će to trajati. Trenutno ova sjevernoafrička zemlja niti ima Ustav niti izabrang predsjednika zemlje. Spor o kontroli nad izvozom nafte prijeti da eskalira, dok se sukobljene milicije bore za kontrolu nad pojedinim dijelovima zemlje, a centralne vlasti su sve slabije.

Nesretni premijer nije uspio zaustaviti separatističke pobunjenike na istoku zemlje da neovisno o centralnoj vlasti izvoze naftu. Pobunjenici, koji na istoku zemlje kontrolišu tri važne luke, oglušili su se na zahtjev Vlade i dopustili ukrcavanje nafte na sjevernokorejski brod, u sklopu svog plana za većom autonomijom. Komandant pobunjenika Ibrahim Džadhran iz spora u vezi sa strateški važnom lukom za izvoz nafte izlazi kao pobjednik. On je do jula 2013. godine bio komandant jedinica za zaštitu naftnih postrojenja, objašnjava Amanda Kadlec iz britanskog instituta „Chatham House“. „To mu je omogućilo pristup svim lučkim postrojenjima u Libiji“, kaže Kadlec za DW. Njegove pristalice drže u posjedu tri naftna terminala. Zajedno s njima je formirao vladu za istočni dio Libije. Trenutno nije poznato koliko boraca ima Džahdran. „Neki kažu da ima samo 800, a neki 10.000 ili čak 20.000“, kaže analitičarka „Chatham Housea“.

Mnogi Libijci na istoku zemlje žele više autonomije

Istočno libijski region Kirenaika se kulturno i istorijski razlikuje od zapadno libijske Tripolitanije. Mnogi Libijci na istoku zemlje se osjećaju zapostavljenim od vlade u Tripoliju. „Oni traže veći udio od prodaje nafte i više političkog samoodlučivanja“, kaže Arturo Varvelli iz italijanskog instituta za međunarodne političke studije (ISPI). „Međutim, nije jasno da li su separatisti ili samo žele više autonomije“, kaže Varvelli.

Jedan od uznemirujućih faktora su stotine lokalnih milicija koje su nastale u toku građanskog rata 2011. godine. Neke od tih grupa su uniformisane, dobro naoružane i lojalne vladi u Tripoliju. Druge žele spriječiti da centralna vlada smanji nihov uticaj.

Etničke grupe otežavaju rad Odbora za Ustav

I etničke manjine u zemlji, koja ima šest miliona stanovnika, su nezadovoljne centralnom vladom. Berberi, Tuarezi i Tubui žive na zapadu i jugu zemlje. Traže priznavanje njihove kulture i više učešća u političkom životu. „Oni žele imati glavnu, a ne sporednu ulogu“, kaže Varvelli. Bojkotovali su izbore članova Ustavotvorne skupštine. Oni su bili nezadovoljni brojem mjesta koja su za njih predviđena u Odboru za Ustav.

Kadlec smatra da je za izlazak iz političke krize Libiji potrebno više od nove vlade. U to spadaju izbori novog parlamenta, koji se trebaju održati u naredna tri mjeseca, kao i novi Ustav. Osim toga je potrebno unaprijediti i nacionalni dijalog koji će različite naoružane grupe dovesti za jedan sto. Tek kada to uspije, može se poboljšati trenutno loša situacija u Libiji.

Autori: Andreas Gorzewski / Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić