1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Pokret sljedbenika Hare Krišne ponovno popularan na Zapadu

Po zemljama Zapada sljedbenici Hare Krišne proširili su se tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Uglavnom se radilo o mladim ljudima. Sljedbenike Hare Krišne može se po Europi sresti i danas.

Muškarci obrijanih glava i žene u sarijima

Prepoznatljivi u javnosti kada slave blagdan Ratha Yatra: muškarci obrijanih glava i žene u sarijima

U Njemačkoj, prema procjenama, živi oko 97.500 sljedbenika hinduizma. Oni su uglavnom indijskog, tamilskog, europskog i afganistanskog podrijetla. Ono malo hindusa za Zapada većinom pripada nekom od reformskih hinduističkih pokreta, kao što je na primjer pokret Hare Krišna.

U ulici s najviše dućana u Kölnu prolaznici gledaju sa zanimanjem žene odjevene u indijske sarije, muškarce obrijanih glava i šareno ukrašen automobil na kojem je prikaz hinduističkog boga Višne, kojeg ponekad  zovu i Jagan-natha ili Krišna. Sljedbenici Hare Krišne slave blagdan Ratha Yatra. Festival Ratha Yatra se u puno većem obujmu slavi svake godine i u indijskoj saveznoj državi Orissi. Povorku prati bubnjanje te opetovano pjevanje mantre: "Hare Krišna, Hare, Hare Hare Rama...". Stanovnici Kölna, navikli na različite kulture koje bujaju u njihovom gradu, otvoreni su i za praznik Ratha Yatra i religije s podkontinenta.

Hinduistički bogovi u jednom hramu na Mauricijusu

Hinduistička božanstva u jednom hramu na Mauricijusu

Molitva od rane zore do doručka

Sljedbenici pokreta Hare Krišna kažu da žele dostići više duhovnosti. Ovaj pokret ili kako ga neki smatraju religijska sekta je tek jedna od grana hinduizma. Utemeljio ju je 1966. Indijac Bhaktivedanta Swami Prabhupda. A u Europu je stigla iz SAD-a. Službeni naziv ovog pokreta je "Međunarodno društvo za svjesnost Krišne", poznat po engleskoj skraćenici ISKCON. Tada su prolaznici u središtima gradova često mogli vidjeti sljedbenike ovog pokreta odjevene u narančaste odore i obrijanih glava. Pjevali su i udarali o svoje bubnjeve i tako pokušavali pridobiti nove sljedbenike. Danas žive povučenije. Stručnjaci procjenjuju da ISKCON u Njemačkoj ima više od 400 stalnih članova, ali i još puno više simpatizera. Stalni članovi žive u hramovima i moraju poštivati strogo postavljena pravila.

Predsjednik hrama Guaradeš u Kölnu je Kemal Ajlan, koji je preuzeo ime Kešava. On objašnjava da imaju "jutarnju ceremoniju, koja počinje već u 4:30. Nakon toga slijede individualne meditacije. To je molitva koja se moli na brojanici, po čijim kuglicama izgovaramo mantre Hare Krišne. To traje otprilke između dva i dva i pol sata. A onda već slijedi nova ceremonija. Do doručka u 9:00 je zapravo vrijeme rezervirano za molitvu i odavanje poštovanja."

Unutarnjost hrama Guaradeš u Kölnu

Unutarnjost hrama Guaradeš u Kölnu

Cijenjena kuhinja

Nakon toga petoro stalnih članova hrama nastavljaju sa svojim uobičajenim poslovima po kući. Kao što su na primjer čišćenje ili kuhinjski poslovi. Neki rade i izvan hrama. Kešava radi u odjelu za promidžbu jednog proizvođača bio-artikala. Svi sljedbenici Hare Krišne su vegetarijanci. Oni polaze od vjerovanja da ubijanje životinja i korištenje njihova mesa za hranu čovjeka navodi na to da bude nasilan. Inače, biljna hrana koja se spravlja u kuhinji hrama Guaradeš omiljena je i izvan zidova hrama. Njegovi stanovnici opskrbljuju jelom nekoliko dječjih vrtića po Kölnu. Uz pomoć ovih prihoda, onog što dodatno zarade stalni članovi te uz potporu dobrovoljnih priloga, cijelo se društvo i financira.

S islama na hinduizam

36-godišnji Kemal Ajlan, odnosno Kešava, turskih je korijena i po rođenju je musliman. Kad mu je bila dvadest i jedna godina, po prvi se put susreo s filozofijom Hare Krišne, nakon što je pročitao jednu knjigu s tom tematikom. 1996., nakon

Kešava u hramu Guaradeš u Kölnu

Kešava u hramu Guaradeš u Kölnu

Festivala Ratha Yatra u Berlinu, potpuno se predao ovom pokretu. Njega je iznad svega fasciniralo milosrđe koje je isijavalo iz indijskog glavnog božanstva Višne. Njemu se svidjelo što je taj bog imao osobnost i što ga se moglo slikati. U početku, njegovi roditelji nisu mogli prihvatiti novu religiju svog sina, priča on:  "U islamu je vrlo snažna svijest među vjernicima da se boga ne smije prikazivati. To je svetogrđe. I to je bio glavni problem kojeg sam ja stalno imao sa svojim roditeljima."

U međuvremenu su se odnosi sredili a Kešavina majka u Hare Krišni čak vidi i neke paralele s islamom. Jer mnogi su im zakoni slični. Na primjer - zabrana alkohola ili igara na sreću. Pa i vjerovanje da je bog svemoguć i da čovjek mora voditi život po uzoru na boga isto predstavlja sličnost.

Nije više sekta

U međuvremenu u svijetu je otvoreno više od 300 centara Hare Krišne. Mnogi u tom pokretu vide tek jednu sektu. Jedan od razloga za to su seksualna iskorištavanja koja su se u toj zajednici događala šezdesetih i sedamdesetih godina. No pokret se u međuvremenu reformirao i više ga se ne opisuje kao sektu, objašnjava Michael Utsch iz Evangeličkog centra za poglede na svijet u Berlinu. Na činjenicu da Hare Krišna u zapadnom svijetu ponovno dobiva na popularnosti, on ipak gleda sa skepsom: "Zamisao da kroz određene meditativne tehnike možete spoznati Hare Krišnu može za neke izabrane biti životnim ciljem. Ali da se na ovaj pokret gleda kao na temelj nekog novog društva, ja to smatram utopijom."

U udruzi ISKCON u Kölnu dobro su došli pripadnici svih vjerskih zajednica. Sljedbenici Hare Krišne za cilj su si zadali da bi njihov hram za sve one koji traže neki stabilan izvor duhovnijeg života, trebao biti početna točka.

Autorice: Christina Beyert / Snježana Kobešćak

Odgovorna urednica: Marina Martinović