1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Poker oko funcija na vrhu EU se nastavlja

Lideri EU su na samitu u Briselu pripremili teren za konačnu ratifikaciju Lisabonskog ugovora. Time je otvorena rasprava o mogućim kandidatima za nove političke funkcije. Kao i uvijek, razmatraju se razne opcije.

Uvođenjem funkcije Predsjednika EU-a zamijenit će se dosadašnji sistem rotacije na vrhu svakih šest mjeseci

Uvođenjem funkcije Predsjednika EU-a zamijenit će se dosadašnji sistem rotacije na vrhu svakih šest mjeseci

Lisabonski ugovor o reformi EU predviđa i uvođenje funkcija predsjednika s mandatom od dvije i po godine, kao i šefa diplomatije sa mandatom od pet godina. Na proteklom samitu EU prve naznake o budućim čelnim ljudima Unije bile su uzdržane.

Francuski predsjednik Nikola Sarkozi je izjavio da "Francuska nema kandidata", ali je potom saopštio da će on i njemačka kancelarka Angela Merkel podržati jednu osobu. U diplomatskim krugovima u Briselu se tvrdi da su Sarkozi i Angela Merkel na sastanku u Parizu, uoči susreta lidera EU, detaljnije razmotrili i koji bi kandidati najviše odgovarali ovim državama.

Bler bez velikih šansi

Lisabonski ugovor predviđa da novog predsjednika biraju predsjednici i premijeri 27 zemalja članica, takozvanom kvalificiranom većinom glasova, koja podrazumijeva da glas svake zemlje vrijedi proporcionalno broju njenih stanovnika.

Lisabonski ugovor predviđa da novog predsjednika biraju predsjednici i premijeri 27 zemalja članica, takozvanom kvalificiranom većinom glasova, koja podrazumijeva da glas svake zemlje vrijedi proporcionalno broju njenih stanovnika.

Opšte je uvjerenje da su izgledi prvih nezvaničnih kandidata za predsjednika EU za sada neizvjesni, posebno kada je riječ o bivšem britanskom premijeru Toniju Bleru, pošto dolazi iz zemlje koja nije članica evro-zone i šengenskog prostora, ali i zato što je aktivno podržavao i uključio Veliku Britaniju u američku vojnu intervenciju u Iraku. Drugi mogući pretendent na položaj "prvog među jednakima" u EU, luksemburški premijer Žan-Klod Junker, takođe nema velikih šansi, iako bi se moglo desiti da predsjednik Unije bude upravo iz neke "male" zemlje.

Kandidati manjih zemalja u igri

Do sada su se spominjala i imena holandskog premijera Jana Petera Balkenendea i bivše predsjednice Irske Meri Robinson, a sve češće se čuje i da bi bivši austrijski kancelar Volfgang Šisel mogao biti rješenje za predsjednika koji bi imao ugled u svijetu i umio da uspostavi ravnotežu među lidrima i ustanovama EU. Šisela bi, navodno, rado na položaju predsjednika EU vidjela i njemačka kancelarka Merkel.

Ko će naslijediti Havijera Solanu?

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Havier Solana

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Havier Solana

Kada je riječ o budućem šefu diplomatije EU, za sada su se na spisku "viđenih" učvrstili britanski ministar inostranih poslova Dejvid Miliband, kao i političari iz Austrije, Njemačke i Rumunije Alfred Guzenbauer, Frank-Valter Štajnmajer i Adrian Severin. Spominje se i šef španske diplomatije Migel Anhel Moratinos. Francuzi su pominjali imena više ličnosti kao svojih kandidata. Lideri socijalističkih partija u EU su, kako je izjavio španski premijer Hose Luis Sapatero, zatražili da iz njihovih redova bude budući visoki predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU.

beta/dpa/sb/nb

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić