1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Pohranjivanje podataka krši pravo na privatnost

Evropski sud naložilo je reviziju direktive o čuvanju ličnih podataka koji se koriste u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma. Ocijenjeno je da je ona disproporcionalna.

Evropski sud u Luksemburgu proglasio je nevažećom direktivu o čuvanju podataka zbog, kako se obrazlaže, "miješanja u privatnost širokih razmjera posebno u oblasti osnovnih ljudskih prava - poštovanja privatnog života i zaštite podataka ličnog karaktera, bez ograničenja na neophodan minimum".

Presuda u Luksemburgu nije mogla biti jasnija: pohranjivanje komunikacijskih podatka koje se vrši bez povoda, ulazi jako u privatnost građana Evropske unije (EU), navele su sudije. Oni su time ukinuli pravilo iz 2006. po kojem su zemlje članice EU bile obavezne da najmanje šest mjeseci pohranjuju podatke građana, podatke kao što su ko s kim i koliko dugo telefonira ili koliko je e-mailova razmijenila neka osoba. Tim pravilom zakonodavca su "prekoračene granice", navodi se u obrazloženju presude. Tužbu protiv pravila podnijela je jedna irska organizacija koja se bori za građanska prava, vlada austrijske savezne države Koruške i više hiljada Austrijanaca. Oni su argumetrirali da pohranjivanje podataka nije proporcionalno opasnošću odnosno opravdanošću tog postupka.

Kontroverzna tema

U Njemačkoj je pohranjivanje podataka već duže vremena kontroverzna tema. Tako se prije nekoliko sedmica o tome u Bundestagu vodila oštra debata. "Neumjerenim i nepotrebnim" je preventivno pohranjivanje podataka građana označio političar iz redova stranke Zelenih Konstantin von Notz. Jan Korte, zamjenik kluba poslanika njemačke stranke Lijevih je to formulisao još dramatičnije: "Riječ je o totalnom protokoliranju komunikacije među ljudima s ciljem da se stvori transparentan građanin".

Diskussion um Vorratsdatenspeicherung

U Njemačkoj se vodi velika diskusija o pohranjivanju podataka

Ne radi se o nadgledanju građana već suzbijanjuju napada i zločina, argumentiraju zagovornici pohranjivanja ličnih podataka: "Bez preventivnog pohranjivanja podataka se umanjuje mogućnost razjašnjavanja krivičnih djela", rekao je poslanik Demokršćanske unije (CDU) Patrick Sensburg. On je naveo primjere dječije pornografije, gnusna ubistva, terorističke napade, kao primjere koji su dokaz za neophodnosti pohranjivanja podataka. Stvarna korist koja se dobija pohranjivanjem podataka, i koja je potrebna za kazneno gonjenje, nije međutim poznata.


Sudovi ujedinjeni u skepticizmu

Njemački Savezni ustavni sud u Karlsruheu je 2010. zastupao sličnu argumentaciju kao i Evropski sud i time ukinuo njemački zakon iz 2008. kojim se za pohranjivanje podataka građana predviđa rok od šest mjeseci. Od tada u Njemačkoj više ništa nije regulisano, ne zna se koliko dugo telekomuinikacijske kompanije moraju memorisati podatke građana. Njemačka međutim nije jedina zemlja u kojoj smjernice iz Brisela stvaraju probleme: u Češkoj i Rumuniji su dotični zakoni u prošlosti također proglašeni neustavnim.

Demonstration Freiheit statt Angst für Bürgerrechte und Datenschutz

Demonstracije "Sloboda umjesto straha"

Političar iz redova Kršćansko socijalne unije (CSU) Hans-Peter Uhl smatra da je nakon presude u Luksemburgu sada neophodno da Njemačka ,što je moguće prije, usvoji odgovarajući zakon. On bi, kako navodi, mogao zamisliti da se promijene neki detalji, kao što je naprimjer dužina perioda u kojem se podaci pohranjuju, ko im smije imati pristup i da li se osobe čiji se podaci pohranjuju, trebaju o tome obavijestiti. "Neusvajanje zakona bi bilo potpuno pogrešno". On polazi od toga da će se demokršćanske stranke vrlo brzo usaglasiti sa svojim koalicionim partnerom, socijaldemokratama. Pravni stručnjak Georg Jochum također misli da je moguće pronaći regulativu sa kojom bi saglasan bio i Savezni ustavni sud. Glavna tačka za njega je način ophođenja prema tim podacima: "Dakle, smije li Savezni ured za kriminalistiku jednostavno pogledati šta je memorisano ili to mora odlučiti sudija?" Kako ja, kao osoba čiji se podaci provjeravaju, mogu provjeriti u koje svrhe se to čini i da li u slučaju zloupotrebe mogu tražiti odštetu? Sve su to pitanja, koje bi njemačko zakonodavstvo moralo uzeti u obzir."

Hans-Peter Uhl, innenpolitischer Sprecher der CDU/CSU-Fraktion

Hans-Peter Uhl



On smatra da se mora pronaći evropska regulativa s obzirom da teroristi i osobe koje se bave organiziranim kriminalom globalno djeluju. Moraju se međutim, kako ističe, u obzir uzeti razne kulture i pravosudne tradicije zemalja članica: "Naravno da postoji razlika da li potičete iz kulture kao što je njemačka u kojoj postoje visoki pravni standardi i neovisno pravosuđe, ili imate poredak kao što je u Mađarskoj, gdje to nije zajamčeno u svakom pogledu, " kaže Jochum.

Autori: Jeanette Seiffert/Belma Šestić
Odgovorna urednica: Jasmina Rose