1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Pogrešan start nove vlade u Rumuniji

Nova vlada u Rumuniji nije na vlasti ni dvije sedmice, ali je već napravila mnogo toga pogrešnog. Kontroverzne namjere novog kabineta su izazvale nemir u zemlji.

Početak rada nove rumunske vlade premijera Mihai Tudosea koncem juna trebao bi okončati unutarpolitičku krizu koja traje mjesecima. To je u najmanju ruku bio najavljeni cilj socijaldemokrata (PSD) i njihovog lijevoliberalnog junior-partnera ALDE-a. Moćni šef PSD-a Liviu Dragnea je smijenio vlastitog premijera Sorina Grindeanua jer se ovaj više nije podvrgavao naredbama iz partijske centrale. Pri tome je prije svega bilo riječi o promjenama u području pravosuđa i borbe protiv korupcije.

Dragnea, koji je prethodno kažnjavan zbog manipulacija na izborima i protiv koga se vode dalje istrage zbog sumnja na zloupotrebu vlasti i korupciju, je svim sredstvima pokušao razvodniti zakone kako bi ipak postao premijer. Naime sadašnji zakoni zabranjuju onima koji su kažnjavani da preuzmu pozicije u vladi. 

Brojni pogrešni koraci

Novi premijer Tudose, sporan zbog afere oko plagiranja, bi sada u drugom pokušaju mogao sve napraviti ispravno - u najmanju ruku iz Draganeasovog ugla gledano. Ipak početak je bio više nego turbulentan. Prije svega u području ekonomije i financija najavljene mjere u jednakoj mjeri zastrašuju građane i investitore. Porez za bogate i odgađanje predviđenog smanjenja poreza na dodanu vrijednost za godinu dana bi trebali donijeti više novca u državne kase. Posebice problematičnim se činila namjera, jedinstvena u EU, da se postojeći porez na dobit za preduzeća pretvori u porez na kompletan promet. Porezno opterećenje bi time za veliki broj firmi poraslo zbog čega su brojni strahovali od insolventnosti. Eksperti su zbog toga upozoravali na moguću ekonomsku katastrofu.

Rumänien Sorin Grindeanu und Liviu Dragnea in Bukarest (Reuters/Inquam Photos/O. Ganea)

Liviu Dragnea

Tudose sada povlači ručnu. Tokom svoje prve posjete Briselu prošlog utorka on je rekao da ni jedna od tih mjera neće biti provedena. Prethodno su već bile vidljive prve razlike između njega i njegovog stranačkog šefa Dragnea. U međuvremenu je to pokušao umiriti. "Iskrene firme" ne bi trebale strahovati od promjena u poreznom sistemu, rekao je on.

Raskol između riječi i djela

No prosječni potrošači su ljuti jer nisu održana predizborna obećanja. Novi vladin program za 2018. predviđa povećanje minimalne plaće na 2000 leja, što je oko 440 eura. Dragtea se i ovdje pobrinuo za korekturu i to na dole: Na jednoj press konferenciji je govorio o problemu u komunikaciji. Rekao je da je predviđeno da se naredne godine minimalna plaća poveća za 100 leja (na 340 eura).

Generalno gledano između obećanja i stvarnih planova Tudosove vlade sve više zjape praznine. To se odnosi i na područje pravosuđa. Tokom razgovora u Briselu je obećao da će o svakoj zakonskoj promjeni kada je riječ o borbi protiv korupcije voditi raspravu sa svim institucijama, koje su uključene u tu borbu, i sa predstavnicima civilnog društva. Kako predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker tako i predsjednik Vijeća EU Donald Tusk su upozorili na rigoroznu borbu protiv korupcije od strane neovisnog pravosuđa. Samo dan poslije je rumunska vlada usvojila zakon kojim se ubuduće osobama koje su krivično osuđene nakon "rehabilitacije" treba dozvoliti da obnašaju funkcije u vladi.

Rumänien Ministerpräsident Mihai Tudose im Cotroceni-Palast (Reuters/Inquam Photos/O. Ganea)

Rumunski premijer Mihai Tudose

Borba za vlast se nastavlja

Da li će Dragnea zaista moći iskoristiti jednu takvu promjenu ostaje međutim otvoreno pitanje. Trenutno on ima sasvim druge probleme. Agencija za borbu protiv korupcije DNA je proširila svoju istragu protiv šefa PSD-a nakon što je platforma "Rise Project" objavila pretpostavlja se izvještaj tajne službe u kojem se govori o navodnoj "kriminalnoj mreži" koju je izgradio Dragnea. Prema navodima DNA postoje "naznake o korupcijskim deliktima" jednog spornog građevinskog preduzeća, iz okruga Teleorman, čiji je većinski vlasnik navodno bio Dragnea. Kao dugogodišnji predsjednik Okružnog vijeća on je skupa sa drugim lokalnim političarima izgradio mrežu i pronevjerio državne ugovore u visini od više stotina miliona eura. Sa dijelom tog novca je navodno financirao svoju izbornu kampanju.

Istražitelji pretpostavljaju da je ostatak novca pohranjen u Brazilu. DNA je stoga brazilskom pravosuđu uputio odgovarajuću molbu za pravnu pomoć. Dragnea sam odbacuje sve optužbe i pretpostavlja da iza svega stoji nova zavjera američkog milijardera mađarsko-jevrejskog porijekla Geogra Sorosa koji njega - Dragnea - želi skloniti i uništiti PSD.

Ono što je očito jest da unutarnje borbe za vlast u PSD-u nisu okončane ni imenovanjem nove vlade. Dragneasova pozicija se čini oslabljenom. Tome u prilog govore i izrazito kritički tonovi u medijima koji su do sada bili puni hvale za njega. Ne bi bilo prvi put u istoriji ove postkomunističke stranke da svog šefa po potrebi pusti da padne.

Preporuka redakcije