1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Pogled na Nijemce kroz bh. historijsku prizmu

Do spoznaja o historijskim događajima kojima su pečat dali Nijemci, mladi u Bosni i Hercegovini (BiH) dolaze izučavajući neujednačene udžbenike historije u složenom bh. obrazovnom sistemu.

Još uvijek ključni događaj u percepciji Austrije i Njemačke - atentat na prijestolonasljednika Ferdinanda u sarajevu 1914. godina

Još uvijek ključni događaj u percepciji Austrije i Njemačke - atentat na prijestolonasljednika Ferdinanda u sarajevu 1914. godina

U obrazovnom sistemu bivše socijalističke Jugoslavije Nijemci su, poput drugih velikih naroda, bili zastupljeni u mnogim oblastima društveno-političkog razvoja s akcentom na svjetske ratove i događaje koji su obilježili period nacističke Njemačke.

Obrazovni sistem BiH je znatno složeniji zbog poslijeratnih društvenih podjela. Kako se na historiju u ovoj zemlji gleda kroz različite (etno) prizme, slike događaja iz prošlosti često su drugačije, posebno kada je riječ o novijoj bh. historiji.

No, kako se u poslijeratnoj BiH izučavaju događaji kojima su historijski pečat dali Nijemci? Selma Karić je učenica četvrtog razreda sarajevske Treće gimnazije i historiju je izučavala tokom prve dvije godine školovanja.

Velika se pažnja posvećuje zbivanjima tokom Drugog svjetskog rata...

Velika se pažnja posvećuje zbivanjima tokom Drugog svjetskog rata...

Svjetski ratovi, aneksija BiH i uloga Njemačke u Evropskoj uniji

„Sjećam se da smo o Njemačkoj učili u kontekstu Prvog i Drugog svjetskog rata, a sjećam se i Berlinskog kongresa i aneksije BiH, ali je posebna je pažnja bila posvećena događajima iz Drugog svjetskog rata i tadašnjem nacističkom režimu“, kaže Selma.

Selma kaže da se malo se gradiva odnosi na noviju historiju, posebno onu s kraja 20. stoljeća. „Znam da je Njemačka poslije Drugog svjetskog rata bila podijeljena na Istočnu i Zapadnu, da je sa raspadom Varšavskog pakta ponovo ujedinjena i da sada ima značajnu ulogu u Evropskoj uniji“, kaže Selma.

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Enes Pelidija kaže da udžbenici historije u BiH tretiraju i događaje iz srednjovjekovnog perioda kada su Nijemci, kao vrsni rudari, došli na ove prostore. „Naročito Sasi koji se u našoj historiografiji vrlo afirmativno prikazuju kao dobri i savjesni privrednici od kojih se imalo šta naučiti“, kaže dr. Pelidija.

...dok se zanemaruje razvoj Njemačke nakon rata.

...dok se zanemaruje razvoj Njemačke nakon rata.

Slabo zastupljeni događaji iz posljednjih decenija 20. stoljeća

U bh. udžbenicima historije značajna pažnja je posvećena i Habsburskošoj, odnosno Austrougarskoj monarhiji, ističe dr. Pelidija. „Može se kazati da je u udžbenicima značajno zastupljen doprinos Austrougarske monarhije na polju privrede, komunikacija, podizanju fabrika i kulturno-obrazovnih institucija“, kaže profesor Pelidija.

Profesor Pelidija kaže da su u udžbenicima obrađeni i događaji iz perioda nacističke Njemačke, ali da je „malo pažnje posvećeno periodu nakon Drugog svjetskog rata“. Napominje da bi „upravo taj poslijeratni period trebalo značajnije tretirati u nastavnim planovima i programima, ne samo kada ja riječ o Nijemcima, već i drugim evropskim i svjetskim narodima“.

Dr. Pelidija smatra da u udžbenicima nisu adekvatno tretirani događaji iz posljednje decenije 20. stoljeća, posebno uloga Njemačke u zbrinjavanju bosanskohercegovačkih izbjeglica.

Autor: Samir Huseinović

Odg. Ur.: Z. Arbutina