1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Podvodni roboti koji su našli crne kutije

Dvije godine je trajala potraga za crnim kutijama i ostacima francuskog aviona na dnu Atlantskog okeana. Konačno su, početkom maja, podvodni roboti pronašli crne kutije, tijela i gotovo cijelu olupinu aviona.

default

Robot u potrazi za srušenim francuskim avionom

Autonomna podvodna vozila prvi put su upotrijebljena u potrazi za avionom francuske kompanije Air France koji se 2009. godine srušio nadomak brazilske obale. Za sada daju rezultate. Jedna ovakva naprava pripada Institutu Lajbnic iz Kila (Kiel). Za razliku od drugih podmornica opremljenih za velike dubine i visok pritisak, ova bespilotna vozila mogu da istražuju ogromne površine na dubinama od 6.000 metara. Podmornice su duge četiri metra, u obliku cigare, a programirane su tako da same mogu da biraju svoju putanju.

ARCHIV -

Podvodno vozilo "Victor 6000" u potrazi za crnim kutijama

Kreću se na 25 do 50 metara od dna i izrađuju mape korišćenjem posebnog sonara. Ovaj sonar iz dva izvora šalje lepezaste zvučne talase ka morskom dnu i stvara trodimenzionalnu sliku. Peter Hercig (Herzig) sa kilskog Instituta tumači slike koje dostavljaju podmornice: „Ne možemo da ustanovimo tip stijena, ali na osnovu odbijanja zvučnih talasa možemo da saznamo da li je površina meka ili tvrda. Meki reflektor bi bio sediment; tvrdi su stijene; a još tvrđi su dijelovi metala.“

Podmornice kao jato riba

Naučnici mogu da analiziraju podatke iz podmornica tek kada se one vrate na površinu. Zapravo, komunikacija digitalnim zvučnim talasima je moguća i kada su ovi podvodni roboti na velikim dubinama – ali istraživači tome pribjegavaju samo u hitnim slučajevima. Podmornice mogu biti na dubini i do 24 sata neprekidno. „Ovo su mašine novijeg datuma. Postoje samo tri takve podmornice na svijetu. Dvije u okeanografskom institutu Vuds Hol (Woods Hole) u SAD i jedna kod nas“, kaže Hercig.
U potrazi za crnim kutijama i ostacima aviona učestvuju sve tri podmornice. One su pravi timski igrači – zajedno djeluju kao jato riba: „Uređaji su u stanju da međusobno komuniciraju i dogovore putanje – tako zajedno mogu da pretraže ogromne površine.“

Najbolje istraženo morsko dno

Do sada su za dvije godine pretražili preko 2.000 kvadratnih kilometara duž brazilske obale. Rezultati koje daju imaju grešku od najviše 20 centimetara. „Sada je ova oblast najbolje istraženo morsko dno u svijetu – nije baš uobičajeno da znamo ovoliko detalja o dnu. Vidimo pojedinačne vulkane, izbočine i sediment. Naučno je veoma interesantno vidjeti kako izgleda površina oko jedne podvodne planine. To je za nas bila velika motivacija jer, kada jednom završimo potragu, imaćemo pregršt novih saznanja na raspolaganju.“

Flugschreiber Air France

Crna kutija, pronađena na dubini od 4.000 metara

Od toga koristi mogu da imaju i nove generacije naučnika, kaže Hercig. On smatra da ima smisla dalje proučavati morsko dno: „Još uvek je nepoznato kako se razvija dno okeana. Ovako bismo mogli da saznamo kako se stijene mijenjaju, kako se odvija sedimentacija, kako se vulkani povezuju. Mislim da već ima materijala za jedan ili dva doktorata na našem Institutu.“ Oblast u kojoj se pronalaze ostaci francuskog airbusa bi mogla da postane Eldorado za geologe i okeanologe. Ovoliko preciznih podataka nikada i nigdje još nije sakupljeno: „Ako izuzmemo tužni razlog zbog kojeg smo ovdje uopšte došli, možda ovo može da postane naučni park, gdje će se konačno sprovesti sveobuhvatna istraživanja nastanka okeanske kore. To bi moglo da interesuje i druge nacije. Namjeravamo da objavimo naša saznanja jer su do sada jedinstvena u svetu“, zaključuje Hercig.

Autori: Fabijan Šmit / Nemanja Rujević

Odg. urednica: Jasmina Rose