1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Podsjećanja na "Jogurt revoluciju""

Njemački list „Süddeutsche Zeitung“ piše o tome kako vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) u Srbiji pokušava da smjeni vlast u Vojvodini. List podsjeća na takozvanu „Jogurt revoluciju“ do koje je došlo 1988. godine.

„Süddeutsche Zeitung“ piše: „Nije baš uobičajeno da se bacanjem čašica sa jogurtom pokušava smjeniti neka vlada. No, u Vojvodini, sjevernom regionu Srbije na granici prema Mađarskoj, desilo se upravo to. Prije 25 godina u Novom Sadu je više hiljada demonstranata – navodno spontano – bacilo 8.000 čašica jogurta na sjedište tamošnje vlade. Demonstranti su time, navodno, htjeli izraziti nezadovoljstvo naroda protiv tadašnjeg vodstva Vojvodine. U stvarnosti demonstrante je tamo poslao nekadašnji autokrata Slobodan Milošević kako bi imao izgovor za rušenje vlade u Novom Sadu. Manevar je uspio: 6. oktobra 1988. funkcioneri Vojvodine su podnijeli ostavke, a na njihova mjesta su došli Miloševićevi sljedbenici; potom je ukinuta do tada važeća autonomija.

Vojvodina je odnedavno u Srbiji iznova u centru pažnje. Iznova su u pitanju zahtijevi za autonomijom, demonstranti opet – navodno spontano – traže smjenu vlade. I ponovo se iza svega, u sklopu borbe za vlast, skriva jedan politički manevar, koji budi sumnje u to da u Srbiji, kao kandidatu EU, postoje evropska demokratska pravila.

Retorika govornika podsjeća na Miloševićeva vremena

Vojvodina je kao domovina dva miliona građana od ukupno 7 miliona, koliko ih ima u Srbiji, uz stotine hiljada ljudi mađarskog porijekla i sa više od 20 drugih manjina, dugo u Jugoslaviji uživala visoki status autonomije – i to sve do Miloševića. Nakon tog slučaja, region je iznova tražio da mu se vrati autonomija. Tek 2010. na snagu je stupio odgovarajući zakon. No, 10. jula 2012., odmah nakon što je na vlast iznova došla jedna nacionalistička vlada, Ustavni sud te zemlje je anulirao pojedine dijelove autonomije proglasivši ih protustavnim. Predsjednik vojvođanske vlade Bojan Pajtić je nedavno iznio nacrt odgovarajuće deklaracije kojim je izrazio izvjesne ljutnje ustvrdivši pri tome – istorijski korektno - da je 'autonomija Vojvodine istorijsko i prirodno pravo njenih građana i da je Vojvodina njihovom voljom dio Srbije'. Deklaracija još nije ni došla do Skupštine Vojvodine, a već je Srpska napredna stranka (SNS) predsjednika Tomislava Nikolića i moćnog zamjenika premijera Aleksandra Vučića, zajedno sa bivšom Miloševićevom Socijalističkom partijom, pokrenula odgovarajuću kampanju. Partijski funkcioneri su nacrt deklaracije Vojvodine izjednačili sa separatizmom i pod motoom „Stop razbijanju Srbije“ pozvali na demonstracije u Novom Sadu. One su održane 12. aprila, bez obzira na to što je tada nakon pokolja sa ukupno 13 žrtava u selu Velika Ivanča bio proglašen Dan žalosti. Demonstranti su iz Beograda autobusima putovali za Novi Sad. Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, kojeg je SNS postavio na tu funkciju, uputio je prilikom svog govora riječi slične onima iz vremena Miloševića i zatražio ostavku Pajtića te održavanje prijevremenih izbora On je, pored ostalog, rekao: 'Mi imamo našu deklaraciju i ona se zove Srbija' Već danima televizijske stanice u Srbiji emitiraju izvještaje iz Vojvodine ili donose razgovore sa gradonačelnikom Novog Sada Vučevićem o navodnom secesionizmu. Vodeći list u Srbiji „Politika“, koji je u vrijeme Miloševića bio neslavni predvodnik režimske propagande i koji je i danas na strani aktuelne vlade, tekstu o demonstracijama u Novom Sadu dao je tendenciozni naslov: 'Za život u Srbiji'", piše njemački list „Süddeutsche Zeitung“.

Rok za dogovor s Kosovom

Iste novine donose kraći tekst o dijalogu Beograda i Prištine i podsjećaju na to da na zahtijev Evropske unije Srbija i Kosovo imaju do predstojećeg ponedjeljka vremena da se dogovore o spornim tačkama oko položaja Srba na sjeveru Kosova. „Ukoliko se do tada niša ne desi, vrata Evropske unije u sklopu pristupnih pregovora bi mogla za Srbiju, za sada, da ostanu zatvorena. Kosovo inače odbija želje Srbije da policiju na sjeveru Kosova predvode isključivo Srbi. U ponedjeljak (22.4.) visoka predstavnica Evropske unije Catherine Ashton će na susretu ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu podnijeti izvještaj o ishodu pregovora. Međutim, datum o početku pristupnih pregovora sa Srbijom neće biti odobren sve dotle dok ne bude riješen problem sjevera Kosova“, navodi – pored ostalog – „Süddeutsche Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić