Podrška Ukrajini- osude i kritika Moskvi

Lideri 28 zemalja EU sastali su se u Briselu kako bi još jednom pokazali svoju podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine kao i podršku ukrajinskoj prelaznoj prozapadno orjentisanoj vladi. Istovremeno lideri EU još jednom su kao neprihvatljive ocijenili poteze Rusije na Krimu. Iako su najavili da će razgovarati o mjerama protiv Rusije, evropski lideri su za sada podijeljeni po pitanju kada, koje i koliko agresivne mjere bi trebalo primjeniti protiv Moskve:

„Rusija nastoji da promijeni granice Evrope poslije Drugog svjetskog rata. To je signal koji moramo da razumijemo i odmah odgovorimo na njega. Poslije Ukrajine na red će doći druge zemlje. Ono što danas imamo jeste otvorena i brutalana agresija”, izjavila je predsednica Litvanije, Dalija Grybauskaite.

Da na samitu u Briselu moraju biti “razmotrene političke sankcije protiv Rusije”, smatra i danska premijerka Halle Thoring Schmidt.

Istovremeno predsjednik Francuske Francois Hollande kaže da treba zauzeti jasan stav prema Rusiji, razmotriti sankcije, ali „ići prema spuštanju tenzija i otvaranju vrata dijalogu“. I premijer Holandije Mark Rutte, založio se za „ odlaganje sankcija kako bi se dala šansa deeskalaciji situacije“.

„Moramo da osiguramo direktne razgovore Rusije i Ukrajine. Zatim da pokažemo evropsku pomoć ukarajinskom narodu, kao i da pošaljemo jasnu poruku Rusiji da je ono što se dogodilo neprihvatljivo i da će imati konsekvence“, izjavio je premijer Velike Britanije David Cameron.

Konkretna pomoć Ukrajini i simbolične sankcije Rusiji?

Kako je njemačka kancelarka Anglea Merkel najavila, EU bi danas, u razgovorima u Briselu, ali i Rimu gdje se ministri spoljnih poslova EU sastaju sa šefom diplomatije Rusije Sergejem Lavrovim, trebalo da ustvoji zajednički stav o mogućim sankcijama protiv Rusije ukoliko diplomatski napori i trenutni dijalog sa Moskvom ne daju rezultate. U Briselu se istovremeno može čuti i ocjena da će EU i ovoga puta ostati na „simboličnim mjerama“ protiv Rusije, koja je jedan od najvećih trgovinskih partnera i najvći snabdjevač gasom EU. Dodaje se da ni finansijiski i industrijski centri EU, London i Berlin, nisu spremni da krenu putem oštrih snakcija prema Moskvi. Očekuje se da bi, pored jasne osude ruske intervencije na Krimu, EU mogla da suspenduje pregovore o viznoj liberalizaciji sa Rusijom i dubljoj ekonomskoj saradnji, i da zaprijete novim mjerama ukoliko ne dođe do pomaka u političkom dijalogu.

Gotovo istovremeno sa odobravanjem paketa pomoći od 11 milijardi eura, koji bi Ukrajina trebalo da dobije u narednih nekoliko godina, kao podršku reformskom procesu u zemlji, EU je donijela i odluku o zamrzavanju imovine svrgnutog predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča, kao i bivšeg ukrajinskog premijera i 16 drugih ukrajinskih ministara i zvaničnika, a na osnovu optužbi za zloupotrebu državnog novca i korupciju. Ove snakcije su usvojene na početnih 12 mjeseci, što bi trebalo da omogući novim vlastima u Kijevu da povrate pronevjerena sredstva.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović