1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Podrškom Dodiku Rusija povećava uticaj na Balkanu

Podrškom politici Milorada Dodika, koji godinama provocira Međunarodnu zajednicu, Rusija želi pokazati slabost zapada, a posebno Evropske unije, ocjena je njemačkih analitičara.

Milorad Dodik

Milorad Dodik najavom o referendumu ponovo provocira Međunarodnu zajednicu

Njemački analitičari smatraju da Dodikova politika kvari odnose u regiji i slabi poziciju Evropske unije, što službena Moskva, s druge strane, koristi da bi povećala svoj uticaj na Balkanu.

Alexander Rahr

Alexander Rahr

Aktuelna spoljna politika Rusije se vraća korijenima stare ruske diplomatije. Rusija je devedesetih godina prošlog vijeka bila slaba i kao takva morala je da potpiše Dejtonski mirovni sporazum bez ijedne mogućnosti da ravnopravno učestvuje u njegovom kreiranju, kaže njemački analitičar Aleksandar Rar (Alexander Rahr). Rusija je ”stisnutih zuba” morala da podrži i NATO akciju na Kosovu, jer je zavisila od novčanih kredita Zapada, podsjeća Rar.

Rusija će energetskom politikom ojačati uticaj na Balkanu

Međutim, situacija se posljednjih dvanaest godina znatno promijenila u korist Rusije, koja sada pokušava da se ponovo ustabilizuje na Balkanu, iako je to veoma teško jer sve balkanske zemlje teže ulasku u Evropsku uniju, komentariše Aleksandar Rar:

”Ako posmatrate prošlost, onda se ne trebate čuditi što bi Srbija tu mogla da postane novi saveznik ili produžena ruka Rusije na Balkanu. Rusija se u ono vrijeme, kada je kreiran Dejtonski mirovni sporazum, nije uopšte pokazala sretnom što je država Bosna i Hercegovina podijeljena na dva dijela. Da se tada pitala Rusija, tadašnja Srpska Krajina bi možda bila pripojena matici Srbiji. To je sada prošlost, ali nije

Ruska Duma

Ruska Duma

isključeno da se i danas gaje određene simpatije prema ovoj ideji negdje u ruskoj eliti, a tu prije svega mislim na Rusku Dumu (ruski parlament).”

Analitičar Rar smatra da se ovaj proces mora pratiti sa velikim interesom i istovremeno objašnjava da će Rusija u širenju i jačanju svog uticaja na Balkanu kao instrument za realizaciju tih ciljeva iskoristiti energetsku politiku. ”Mislim da će proteći deset do dvadeset godina dok se na Balkanu ne bude počeo osjećati taj stvarni uticaj Rusije. Ako on tada i bude primjetan, onda to naravno neće biti zbog nekakvih vojnih aktivnosti, nego zbog energetskih interesa”, napominje Rar.

Njemačka ”nezahvalno” povećala ulogu Rusije

Njemački politolog Bodo Veber (Weber) ocjenjuje da službena Moskva u najaktuelnijem primjeru oko diskusije o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine ne daje direktnu podršku bh. Srbima ili Republici Srpskoj, već samo njenom predsjedniku, Miloradu Dodiku. ”Putem podrške jednog faktora koji pravi problem Zapadu, Rusija povećava svoj značaj na jednom terenu – gdje to povećanje svog uticaja ništa ne košta, a donosi dobit”, kaže Veber.

Bodo Weber

Bodo Weber

Veber smatra da je upravo Zapad, a posebno Njemačka, na nezahvalan način povećao ulogu Rusije. Dok je Zapad znao šta hoće i imao neku strategiju po pitanju Bosne i Hercegovine, zahtjevi i želje Rusije su bili ignorisani na sjednicama Savjeta za sprovođenje mira (PIC), objašnjava Veber.

”Dok je zapadna politika znala šta hoće u postratnoj Bosni i Hercegovini, donosili su svoje odluke u PIC-u i to su bile većinske odluke. U zadnjih nekoliko godina, otkada je počela slabiti međunarodna politika, Njemačka je uvijek insistirala na jednoglasnom odlučivanju. Permanentno je tražila kompromis sa Rusijom, koja na drugoj strani igra svoju ulogu. Umjesto da smanji tu negativnu ulogu Rusije, Njemačka ju je još povećala i daje joj dodatnu snagu”, zaključuje Bodo Veber.

Autorka: Selma Filipović

Odg. urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije