1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Podrška Ahtisarijevom planu

Budućnost Kosova jučer je bila u središtu pa žnje sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije u Bruxellesu. Ministre je o svojem planu o budućem statusu Kosova informirao i posebni izaslanik UN-a za Kosovo Martti Ahtisaari.

Ministri vanjskih poslova u Briselu

Ministri vanjskih poslova u Briselu

Europska unija načelno podržava takav plan, ali je samo pitanje kako ga provesti u djelo. Odlučujuće i dalje je pozicija i držanje Srbije čije je vodstvo do sada odbacilo Ahtisaarijeve prijedloge. Još prije jučerašnjeg sastanka postojala su razmišljanja da se srbijanskoj vladi izađe u susret.

"Posao kao uvijek“ kod ministara vanjskih poslova u Bruxellesu, to ovoga puta se nije moglo kazati, jer razgovori o izgredima od prošloga vikenda na Kosovu nikoga nisu mogli ostaviti ravnodušnim. Visoki predstavnik Solana je o tome i govorio prije početka sastanka, premda ne smatra da najnovije nasilje predstavlja kraj UN-ova plana:

„Bila je to dramatična situacija, ali osobno poznajem političke lidere na Kosovu i svi su oni osudili incidente“.

Vijeće je pozdravilo posjet EU Trojke Beogradu od 7.ovog mjeseca te pozvalo političke lidere u Srbiji da brzo sastave vlade koja će biti okrenuta reformama i europskoj budućnosti. Ministri su naglasili da Europska unija ostaje angažirana oko srbijanske europske perspektive i spremna je surađivati s novom vladom oko tog cilja. Pozivajući se na zaključke od 3.10.2005. Olli Rehn je ukazao da se Srbija danas nalazi kao i prije dvije godine:

“Tada smo izjavili da je učinjen važan napredak prema punoj suradnji koji je važan za otvaranje pregovora. To je tada vrijedilo za Srbiju 2005. Tada je Srbija predala na desetke optuženika i tada smo mogli otvoriti pregovore. No od tada suradnja se pogoršala. Sada ćemo imati novu vladu koja treba dobiti novu šansu. Nova vlada ima takvu šansu da dade jasno obećanje te da poduzme konkretne mjere koje vode do pune suradnje s Haaškim sudom”.

Vijeće ministara je pozdravilo Komisijinu spremnost da nastavi pregovore o SSP-u s novom vladom u Beogradu pod uvjetom da ona pokaže jasnu spremnost i poduzme konkretne mjere kao i efikasne akcije za postizanje pune suradnje s Haaškim sudom. Osim toga Europska unija pozdravila je znatan napredak koji je postignut u pregovorima oko viznih olakšica i readmisije te očekuje brzi završetak. Unija je spremna razmotriti i druge konkretne mjere koje bi pomogle Srbiji da se glatko integrira u obitelj europskih naroda.

Ministri su izrazili punu podršku posebnom UN-ovom predstavniku Marttiju Ahtisaariju i njegovim naporima da vodi politički proces određivanja budućeg statusa Kosova.

„Smatram da sa brzim formiranjem nove vlade u Srbiji i suradnjom s Haaškim sudom vrlo brzo bi se nastavilo i s pregovorima o SSP-u“, naglašava Plassnik.

Nada u signale iz Beograda

Austrijska ministrica Plassnik govori i o tome da je odlučujuća stvar suradnja s Haaškim sudom. Sličnog je mišljenja i luxemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn:

„Ako u Beogradu dobijemo proeuropsku vladu koja želi surađivati s Haaškim sudom, tada smo dobili što smo htjeli. Mi smo prekinuli pregovore prošle godine, jer nije postojala suradnja s Haaškim sudom“.

Sankcije protiv Irana

Odmah na samom početku ministri su donijeli odluku oko druge važne točne dnevnog reda. Šefovi diplomacija su uveli sankcije protiv Irana zbog njegova atomskog programa.

Steinmeier optimističan

Unatoč tomu njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier je izjavio da nije toliko pesimističan. On je nakon jučer u Münchenu završene konferencije o sigurnosti imao prilike razgovarati s iranskim pregovaračem Ali Larid ž anijem. Steinmeier dodaje kako je i Iran zainteresiran za nastavak pregovora ocijenivši nastup Irana u Münchenu.

„Bio je to govor u kojem se moglo isčitati da Iran zainteresiran za nastavak procesa. Mi sada moramo ispitati da li prijedlozi koje je najavio Iran omogučuju povratak za pregovarački stol“, istaknuo je Steinmeier, dok je Solana rekao kako Iran dobro zna što od njega traži Europska unija.

Sankcije koje je sada uvela Europska unija slijede zapravo odluku Vijeća sigurnosti UN-a. One se odnose na ograničavanje trgovine, zabranu ulaska u zemlju te zamrzavanje iranskih računa i imovine.