1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Podjeljenje reakcije u Beogradu

Haški tribunal je u četvrtak, 10. juna, izrekao presude oficirima vojske Republike Srpske zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici. Analitičari u Srbiji ocjenjuju da to može biti osnova pomirenja u regionu.

Vujadin Popović (lijevo) i Ljubiša Beara su osuđeni na doživotne kazne zatvora

Vujadin Popović (lijevo) i Ljubiša Beara su osuđeni na doživotne kazne zatvora

Kao i uvijek kada je riječ o Haškom tribunalu, presuda sudskog vijeća o počinjenom genocidu u Srebrenici naišla je na podjeljene reakcije u Beogradu. Opozicija je najpre kritikovala visinu dosuđenih kazni, uz podsjećanje da je Haški sud političko tijelo i produžena ruka moćnika sa Zapada. Srpska radikalna stranka je zaključila da su ove presude prvi gorki plod Deklaracije o Srebrenici, i preuzimanja odgovornosti za nešto što se nije desilo. Vladajuća Demokratska stranka (DS) je, međutim, poručila da nikada nije dovodila u sumnju presude Tribunala, i da je pokrenula i podržala donošenje Deklaracije o Srebrenici.

Relati vizacija genocida će se nastaviti

Oficiri vojske RS u Haškom tribunalu: U prvom planu, s lijeva na desno: Milan Gvero i Vinko Pandurević. U pozadini s lijeve strane: Vujadin Popović i Ljubiša Beara, te iza stražara: Drago Nikolić i Ljubomir Borovčanin

Oficiri vojske RS u Haškom tribunalu: U prvom planu, s lijeva na desno: Milan Gvero i Vinko Pandurević. U pozadini s lijeve strane: Vujadin Popović i Ljubiša Beara, te iza stražara: Drago Nikolić i Ljubomir Borovčanin

Haški tribunal je već u nekim ranijim presudama ocjenio da se u Srebrenici dogodio genocid, kaže za Dojče Vele Maja Stojanović, direktor Inicijative mladih za ljudska prava. Ove presude u tom smislu jesu korak dalje, jer pokazuju da je u planiranje i izvršenje zločina genocida uključen veći broj ljudi. Međutim, Maja Stojanović smatra da ni ove presude neće bitnije uticati na sve one koji u Srbiji relativizuju taj zločin.

Istina umjesto političke demagogije

Karadzic vor Gericht

Upravo stoga je i donekle razumljivo što će pojedine stranke, poput recimo radikala, i ove presude iskoristiti za promociju svojih stavova o događajima tokom devedesetih godina, upozorava direktor Inicijative mladih za ljudska prava. Demokratske snage zato fokus moraju staviti na činjenice, a ne na kaznenu politiku međunarodnih sudova, kaže Stojanović:

„I smatram da je potrebno promovisati, i o tome pričati u javnosti, a to je takođe na Demokratskoj stranci, da je ovom presudom tužilaštvo utvrdilo dva zločinačka poduhvata. Jedan je zločinački poduhvat ubijanja, a drugi je zločinački poduhvat prisilnog protjerivanja. Mislim da je to kao činjenica veoma važno, i da bi o tome trebalo da pričaju i DS i ostale demokratske struje u Srbiji, kojima je istina bitnija od političkih demagogija“.

Prevelika očekivanja od Haga

Bosnische Muslima betrauert in Srebrenica Getötete

Udruženje „Srebreničke majke“ je sa svoje strane izrazilo nezadovoljstvo visinom pojedinih kazni. Kako se Haški sud vidi kao bitan element pomirenja u regionu, to je i otvorilo pitanje da li je pomirenje moguće ukoliko se stavovi o tim presudama toliko razlikuju u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Maja Stojanović ističe da Haški sud jeste bitan, ali da se on ne smije vidjeti kao jedini način pomirenja i zadovoljenja pravde za žrtve:

„Ja mislim da na institucijama i političkim strujama u regionu leži odgovornost za to da se konflikti ne ponove, i da se taj proces da li pomirenja, ili nazvan nekako drugačije, uspostavi. I da nam Haški tribunal daje, dakle, samo jednu bazičnu osnovu i osnovne činjenice od kojih možemo da krenemo da bi se taj proces ponovnog uspostavljanja povjerenja u regionu nekako brže priveo kraju“.

Visina presuda uvijek izaziva nezadovoljstvo, kako od strane žrtava tako i od onih koji na na neki način stoje uz počinioce, ocjenjuje Maja Stojanović. To po njenim riječima samo potvrđuje potrebu da se fokus pomjeri na saradnju u regionu. Upravo zbog loše saradnje i pristupa u regionu na pitanjima ratnih zločina stvorila su se i nerealna očekivanja od Haškog tribunala, zaključuje Maja Stojanović.

Autor: Ivica Petrović

Odg. urednik: Senad Tanović