1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Podjele uoči samita EU

Čelnici zemalja članica Evropske unije će na dvodnevnom (25.26.3.)samitu razgovarati o strategiji privrednog razvoja članica. Iako nije na dnevnom redu samita, tema će biti i spor oko pružanja finansijske pomoći Grčkoj.

default

Lideri EU ponovo na okupu

U pozivu koji je predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy uoči sastanka poslao šefovima država i vlada evropskih zemalja, nigdje se ne pominje riječ Grčka. To je u skladu sa željama njemačke vlade koja je protiv toga da se na sastanku u Briselu donosi odluka o mehanizmu za finansijsku pomoć unutar tzv. evrozone. Grčka nije platežno nesposobna – to je više puta naglasila njemačka kancelarka Angela Merkel: „Zato pitanje pružanja pomoći nije pitanje o kojem sada treba diskutovati. Bitno je da na tržištima ne stvaramo iluzije. Na dnevnom redu sastanka u četvrtak nije finansijska pomoć, pošto i sama Grčka tvrdi da joj trenutno pomoć nije potrebna.“

Privredni rast i zaštita klime

Herman Van Rompuy

Herman Van Rompuy u pozivnici nije pomenuo da će na samitu biti riječi o Grčkoj

Ipak, krizni plan za prezaduženu članicu eurozone biće važna tema sastanka vodećih evropskih političara, iako će se oni baviti i ostalim tačkama dnevnog reda – privrednim rastom i zaštitom klime. Početkom marta je predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso predložio strategiju evropskog rasta „Evropa 2020“. Riječ je o zajedničkim ciljevima i investicijama u oblasti zaštite klime, istraživanjima, obrazovanju i borbi protiv siromaštva.

Problem je nejednakost između država članica, naglasio je Barroso: „Rasprava o ispravnoj reakciji na deficit grčkog budžeta i nužnost raspodjele tereta, pokazala je da se nejednakost između država članica mora otkloniti. Mi više nego ikada zavisimo jedni od drugih.“

Jose Manuel Barroso (desno) i Georgios Papandreou u Briselu

Jose Manuel Barroso (desno) i Georgios Papandreou u Briselu

Za razliku od njemačke vlade, Evropska komisija želi da se uskoro donese odluka o kriznom planu za Grčku - čiji dug iznosi 300 milijardi eura - uz bilateralne kredite država članica. I grčki premijer Giorgos Papandreou se nada da bi to bila snažna poruka EU-a finansijskim tržištima: „Kada bismo imali takav instrument, bilo bi to dovoljno da se tržištima poruči: 'Sklonite prste, nema špekulacija! Pustite tu zemlju na miru, da radi ono što mora'.“

Preventivne mjere

Dominique Strauss-Kahn

Dominique Strauss-Kahn: "Evropi potreban integrirani okvir"

Kako bi se ubuduće spriječilo izbijanje kriza, šefovi država i vlada članica EU-a će u Briselu razgovarati kako da se efikasnije nadgleda privredna politika svake pojedine članice i kako bi trebala izgledati evropska privredna vlada. Uoči samita, prijedloge je iznio šef Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) Dominique Strauss-Kahn.

„Smatram da je Evropi potreban jedan integrirani okvir za kriznu prevenciju i zaštita za ulagače. Taj okvir bi jednoj evropskoj instituciji trebao ponuditi odgovarajući mandat i sredstva kako bi se spriječilo propadanje međunarodnih banaka“, poručio je Strauss-Kahn.

U okviru samita u Briselu, šefovi država i vlada će razgovarati i o pripremi samita grupe G8 u junu, kao i o posljedicama neuspjele konferencije o klimi održane u Kopenhagenu, u decembru 2009. godine.

Autorice: Susanne Henn/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije