1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Podijeljena zemlja na čelu ujedinjene Europe

Belgija je druga zemlja koja predsjedava EU nakon što je stupio na snagu Lisabonski ugovor kojim je utjecaj nacionalnih vlada na tokom predsjedavanja znatno umanjen.

default

Belgija je od Španjolske preuzima predsjedavanje EU. Biti će to drugo predsjedavanje od kako je na snagu stupio Lisabonski sporazum koji je ulogu rotirajućeg predsjedništva Unijom znatno izmijenio. Tako je utjecaj nacionalnih vlada na smjernice EU postao znatno manji, što je u slučaju Belgije i dobro. Naime, sama Belgija se nalazi u dubokoj političkoj krizi. Zemlja je, posebice nakon prijevremenih izbora održanih sredinom juna, politički podijeljena između dvije jezičke zajednice – flamanske i valonske.

Pripreme izvršene, ali...

Da zahvaljujući Lisabonskom ugovoru funkcija rotirajućeg predsjedništva EU nije ionako oslabljena belgijsko predsjedavanje bi tome još više doprinijelo. Čini se da se aktualni premijer Belgije, koji nije osvojio dovoljnu većinu na posljednjim izborima da formira novu vladu, Yves Leterme, zbilja raduje zbog te činjenice. Naime, on kod kuće ima dovoljno stresa. Ipak on je predstavljajući belgijske prioritete u narednih šest mjeseci pred novinare u Briselu stupio znatno opušteno.

„Sve pripreme su obavljene kako bi belgijsko predsjedavanje EU u narednih šest mjeseci bez problema funkcioniralo,“ rekao je Leterme. Tako će se na dnevnom redu belgijskog predsjedavanja, što ne iznenađuje, naći teme kao što su prevazilaženje ekonomske krize, oštrija regulacija financijskih tržišta, zaštita klime ili početak funkcioniranja europske diplomatske službe. No, nakon toga je ipak postavljeno kritično pitanje o tome ne suočavali se Belgija sa ogromnim problemom kredibiliteta. I to kao politički podijeljena zemalja na čelu EU. Leterme je na ovo pitanje izbjegao odgovor rekavši samo kako je kontinuitet u svakom slučaju osiguran.

Zvučalo je to kao dobro pripremljen odgovor, ali koga to iznenađuje? Jer ako već ne uspijevamo u vlastitoj zemlji postići dogovor zbog jezičkog sukoba, mogli bi to pokušati u klubu koji broji 27 članica! Moto belgijskog predsjedavanja u konačnici i glasi: „Jedinstvo u različitosti“. No, u toj se zemlji trenutno mora više govoriti o „Podijeljenosti u različitosti.“

Nekako će funkcionirati

Nema veze, to će već nekako funkcionirati. Ovo je uostalom dvanaesto belgijsko predsjedavanje EU. I 1987. godine zemlja se nalazila u situaciji u kojoj nakon parlamentarnih izbora nije bila izabrana nova vlada. Ono što se Belgiji mora priznati je činjenica da ta zemlja ima iskustvo u obavljanju ovog posla. Uostalom zahvaljujući Lisabonskom sporazumu zemlja predsjedavajuća EU u situaciji je da organizira samo još manje važne sastanke na ministarskom nivou.

Posljedice za narednog predsjedavajućeg

No, zanimljivo je da se vlast, koju obezvlašteni Leterme sada ne može obnašati, nalazi u rukama jednog drugog Belgijanca – Hermana Van Rompuya.

Ukoliko Belgijanci u narednih šest mjeseci ostave slabu i suzdržanu sliku o svom predsjedavanju to ne bi trebalo puno štetiti ni Van Rompuyu, ni Letermi. No, možda bi moglo imati posljedice na sljedeću zemlju koja preuzima poziciju predsjedavajuće EU. Jer ukoliko tako brzo, nakon što je na snagu stupio Lisabonski ugovor bude zacementirano preusmjeravanje vlasti, onda će uloga rotirajućeg predsjedništva EU uskoro biti svedena na administrativnu, umjesto da tokom tog predsjedavanja svaka zemlja daje vlastite političke impulse.

Autor: S. Henn (zi)

Odg. urednik: A. Slanjankić