1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Podijeljena BiH želi u podijeljenu EU

Više od 20 godina nakon rata, BiH je podijeljena zemlja koja sada postavlja zahjev za prijem u EU. O tome, te o tome kako nova hapšenja u BiH sve više sužavaju krug oko Milorada Dodika, pišu mediji na njemačkom jeziku.

"Naši, kao, žele da zemlja postane članica EU, a EU, kao, želi da se proširi." Ovom izrekom se služe građani Sarajeva kada opisuju put svoje zemlje ka EU. BiH se tako kvalifikovala za prvaka u euro-sarkazmu, ali je to ne čini i kandidatom za prijem, piše Südwest Presse:

"Ne treba požurivati s tim, upozorava Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Pri tome je "žurba" posljednje što se može prebaciti BiH na njenom putu ka EU. Punih sedam godina je potrajalo dok je na snagu stupio Sporazum o stabilnosti i pridruživanju.

U decembru su se članovi tročlanog državnog predsjedništva dogovorili da podnesu zahtjev za prijem, ali o nekom velikom zaokretu nema ni govora. Evropske sile već dvadeset godina razočarano odmahuju glavom gledajući u pravcu te zemlje.

Zvizdić: Evropskoj uniji će biti potrebno dvije godine da odgovori na zahtjev

Zvizdić: Evropskoj uniji će biti potrebno dvije godine da odgovori na zahtjev

Ova država, koja ima stanovnika koliko i Berlin, na prvom je mjestu u svijetu po broju političara po kvadratnom kilometru. Bošnjaci, koji čine oko polovine stanovništva, žale se zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice, na korupciju, zastoj u politici i birokratiju. Ukoliko odista dođe do pristupnih pregovora, Brisel želi da BiH govori jednim, umjesto u tri glasa. Otkako je usahla nada u uspostavu jedinstvenih državnih organa, EU insistira barem na "jedinstvenom sistemu koordinacije". Otpor racionalizaciji državnog sistema koji je u bankrotu, dolazi prvenstveno od bosanskih Srba, ali i od Hrvata u BiH: oni ne žele da da ih većina gurne na marginu kada se donose odluke.

Evropa je po pitanju BiH podijeljena baš kao i sama ta država. Britanci ulažu nade u velike investicije. Nijemci bi radije da dođe do dogovora među političarima u Bosni i Hercegovini. Kada ova država u ponedjeljak (15.2.) preda kandidaturu, onda je došao na red na Brisel da se blamira. Najmanje dvije godine će Briselu biti potrebno da odogovori na zahtjev, procjenjuje Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH", prenosi Südwest Presse.

Steže se obruč oko Dodika

Hapšenje biznismena Slobodana Pavlovića gurnulo je i predsjednika RS Milorada Dodika u vizir pravosuđa, piše list Tiroler Tageszeitung:

Slučaj Pavlović banke postaje neugodan za Milorada Dodika

Slučaj Pavlović banke postaje neugodan za Milorada Dodika

"Pavlović je, prema navodima medija u BiH, krajem protekle godine bio saslušan o spornom kreditu koji je njegova banka odobrila Miloradu Dodiku. Bivši premijer Republike Srpske je 2007. godine preko Pavlović banke sa 750.000 eura platio luksuznu vilu u Beogradu. Tek godinu dana kasnije je s bankom sklopljen ugovor o kreditu. Mediji spekulišu da je Dodik vilu ustvari kupio od banke. Državno tužilaštvo djeluje pod pritiskom politike, tvrdi sam Dodik. Slobodan Pavlović se inače početkom devedesetih godina prošlog vijeka vratio u domovinu iz SAD, nakon što je tamo imao probleme s pravosuđem zbog finansijskih malverzacija u poslovima s nekretninama", piše Tiroler Tageszeitung.

Balkan je "prva linija odbrane od ekstremizma"

U Minhenu je u toku Konferencija o sigurnosti. Mnogo diskusija koje se vode imaju veze s ratom u Siriji i Iraku, te sa opasnošću od ekstremizma. Jedan od govornika je bio i jordanski kralj Abdulah, piše Die Presse:

Minhenska Konferencija o sigurnosti okupila je lidere iz cijelog svijeta

Minhenska Konferencija o sigurnosti okupila je lidere iz cijelog svijeta

"Situacija u Jordanu je takva da na svakih pet Jordanaca dolazi jedna izbjeglica iz Sirije. Abdulah je napomenuo da Arapi i muslimani u svijetu moraju da preuzmu vođstvo u borbi protiv onih "koji preziru islam", misleći pri tome jasno na pripadnike IS-a. Ipak, on se u svom govoru nije osvrnuo samo na svoj region, nego je pokazao prstom i u pravcu Evrope, navodeći šta bi ona mogla da učini kako bi oduzela vjetar iz jedara IS-a. Mora se pružiti podrškama zemljama u Evropi s muslimanskim stanovništvom. Države Balkana se mora podržati u borbi protiv ekstremizma jer su te države "prva linija odbrane Evrope".

Ništa za Evropu ne bi bilo pogubnije od toga da dođe do jačanja ekstremizma na Balkanu. Evropa mora pružiti ruku zemljama poput Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova, jer su bitne za stabilnost. U suprotnom, tvrdi kralj Abdulah, za nekoliko godina ćemo diskutovati o opasnostima koje smo lako mogli izbjeći", prenosi Die Presse.

Preporuka redakcije