1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Podignuta optužnica za zločine deportacije u Crnoj Gori

Mustafa Canka20. januar 2009

Državno tužiteljstvo Crne Gore podiglo je optužnicu s prijedlogom za određivanje pritvora protiv devet osoba koje se optužuje za ratni zločin deportacije građana BiH iz Crne Gore 1992. godine.

https://p.dw.com/p/GcPx
Među optuženima su bivši pomoćnici ministra unutarnjih poslova za državnu i javnu sigurnost Boško Bojović i Milisav Marković te nekoliko policijskih dužnosnika iz Herceg Novog, Bara i Ulcinja.
Među optuženima su bivši pomoćnici ministra unutarnjih poslova za državnu i javnu sigurnost Boško Bojović i Milisav Marković te nekoliko policijskih dužnosnika iz Herceg Novog, Bara i Ulcinja.Foto: AP

Za „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“ tužilaštvo u Podgorici je okrivilo kompletan vrh Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore iz 1992. godine: šefove tajne i javne policije, te načelnike policijskih ispostava u Herceg-Novom, Baru i Ulcinju. Kako se navodi u optužnici, oni su tokom maja 1992. godine kršeći pravila međunarodnog prava vršili nezakonito preseljavanje državljana Bosne i Hercegovine muslimanske i srpske nacionalnosti.

Ističe se takođe da su oni protivpravno uhapsili i snagama Radovana Karadžića predali 79 lica, iako je, po svjedočenjima porodica deportovanih, u tim akcijama crnogorske policije uhapšeno 160 osoba, od kojih su 83 ubijene. Neke čak, kako je nedavno izjavio penzionisani policijski inspektor iz Herceg-Novog Slobodan Pejović, i na teritoriji Crne Gore. Tužilaštvo je predložilo da se okrivljenima do početka sudskog procesa odredi pritvor. Optuženi su odbacili navode tužilaštva, a njihovi branioci su izjavili da je čitav postupak pokrenut zbog pritiska međunarodne zajednice.

Da li je crnogorsko pravosuđe nezavisno?

Advokat jednog od okrivljenih, Branislav Lutovac, je rekao da je posebno sporan prijedlog tužilaštva da se bivšim visokim policijskim funkcionerima odredi pritvor. On je izrazio očekivanje da će sudija Višeg suda „koji je dužan da izvrši kontrolu optužnice, i u pogledu predloženog pritvora, smoći snage i da će pokazati svoju samostalnost i nezavisnost na taj način što će odbiti prijedlog za pritvor i dopustiti da se naši klijenti brane sa slobode“.

Inače, prvooptuženi na ovoj listi je bivši šef crnogorske tajne policije Boško Bojović, koji živi u Beogradu i državljanin je Republike Srbije.

Na listi optuženih nalazi se i jedan aktivni policijski funkcioner. Riječ je o Sretenu Glendži, koji je 1992. godine obavljao funkciju načelnika Odjeljenja bezbjednosti u Ulcinju, a sada je šef kriminalističke policije u tom gradu. Većinu dokumenata o ovom zločinu ranije su uništili crnogorski državni organi i institucije.

Podizanje optužnice u Bošnjačkoj stranci su ocijenili kao „zakasnio, ali pozitivan korak u suočavanju Crne Gore sa ratnim zločinima“.

Funkcionalnost pravne države

Istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković je rekao da je ovim činom crnogorska pravna država počela da funkcioniše. „Ono što je za mene takođe jednako važno jeste da li će se pristupiti utvrđivanju odgovornosti onih koji nisu prije ovog pristupili podizanju optužnica i zašto se čekalo gotovo 17 godina da se to uradi. Ono što očekujem da će se u postupku eventualno ustanoviti je i odgovornost drugih lica, posebno onih koji su u tom vremenu bili i pripadnici političke elite.“

Podsjetimo se da je u vrijeme deportacija, baš kao i danas, funkciju crnogorskog premijera obavljao Milo Đukanović. On je svjedočio u istrazi o deportacijama i pred sudijom kazao da o tome ništa nije znao. Crnogorska Vlada je krajem prošlog mjeseca odlučila da porodicama deportovanih na ime odštete isplati nešto preko četiri miliona eura.