1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Podići svijest o zaštiti životinja

Kako se brinuti o životinjama u zemlji u kojoj se ne poštuju ni elementarna ljudska prava? O zaštiti životinja u BiH se posljednjih godina govori samo u svjetlu problema napuštenih pasa, odnosno „pasa lutalica“.

Psi u azilu u Prači

Psi u azilu u Prači

„Imati psa kao kućnog ljubimca veliko je emocionalno zadovoljstvo za cijelu porodicu. To je sigurno jedino biće koje bezuslovno pokazuje svoju sreću, ljubav i privrženost. Mi, svakako, možemo bez njih, ali oni ne mogu bez nas, bilo da se radi o ljubimcu ili psu prepuštenom ulici. Pružiti im bezbrižan i zdrav život ne iziskuje veliki napor, jer ako i jedan trenutak slobodnog vremena posvetite psu, sreća je samo vaša“, kaže Sarajka Tatjana Vitomir.

Tatjana Vitomir

Tatjana Vitomir

Tatjana je jedna od onih koji vjeruju da bi se ljudi, kao svjesna i moralna bića, trebali brinuti za životinje, posebno one nemoćne, prepuštene surovoj borbi za preživljavanje na ulicama bh. gradova. „Nažalost nismo svi skloni pomoći napuštenoj životinji. Vjerujem da svaki pas zaslužuje da ima porodicu, ali nisam sigurna da svaka porodica zaslužuje da ima psa“, ističe Tatjana.

Ona smatra da se u bh. društvu ne raspravlja dovoljno o zaštiti životinja i da akcije koje se provode 4. oktobra na Međunarodni dan zaštite životinja jesu poželjne, ali ne i dovoljne da bi probudile svijest o značaju zaštite životinja u BiH.

Prilagođavanje zakona evropskim standardima

Međunarodni dan zaštite životinja prvi put je obilježen 1931. godine tokom konvencije ekologa u Firenci, kada je upozoreno na težak položaj ugroženih vrsta. Od tada, svaki 4. oktobar prilika je za brojne organizacije i pojedince u svim dijelovima svijeta da ukažu na probleme sa kojima se životinje suočavaju i da ljude podstaknu na razmišljanje o odnosu prema životinjama i potrebi da se one zaštite.

Prema podacima svjetskih organizacija, stotine životinjskih vrsta svakodnevno nestaju, a najugroženije su morske kornjače, tigrovi, gorile, slonovi, pande, kitovi,... Među najugroženijim životinjama u BiH su vuk, medvjed, divokoza, ris i tetrijeb. Većinu ovih životinja ugrožava čovjek. Na sajmovima i raznim narodnim skupovima širom BiH i danas se mogu vidjeti preparirani primjerci raznih ugroženih vrsta, dok se fotografije ubijenih životinja nerijetko izlažu i na društvenim mrežama na Internetu. Posljednji takav slučaj zabilježen je početkom 2014. godine kada se grupa fojničkih „lovaca“ na Facebooku pohvalila fotografijom ubijenog risa.

Mladi vukovi

Vukovi u BiH su ugrožena vrsta

Zakonodavstvo koje bi trebalo zaštititi životinje u BiH još uvijek se prilagođava evropskim standardima, a na taj proces utiču i sve brojnije nevladine organizacije, odnosno udruženja. Jedno od njih je i Udruženje „ŠAPA Zenica“ čija predsjednica Snežana Vidović, u povodu 4. oktobra, podsjeća građane na ulogu životinja i način na koji one „obogaćuju i oplemenjuju“ živote mnogih ljudi. „Ljude želimo podsjetiti na koji bi način trebali tretirati životinje i kako dati doprinos uspostavi odgovornog društva“, kazala je Snežana Vidović. Ona je dodala da će aktivisti Udruženja u sedmici zaštite životinja dijeliti letke i raditi na podizanju svijesti o zaštiti životinja u školama, uz aktivnosti spašavanja i udomljavanja napuštenih životinja.

Podijeljena bh. javnost

Organizacije koje se bave zaštitom životinja u BiH pozdravile su usvajanje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u Parlamentu BiH 2009. godine, ali zbog neriješenih finansija taj Zakon nikada nije u potpunosti proveden. Kako lokalne vlasti nisu pravovremeno osigurale skloništa za napuštene životinje, a Zakon samo u izuzetnim slučajevima dopušta eutanaziju, bh. gradove preplavili su „psi lutalice“. Napadi pasa lutalica na ljude postali su sve učestaliji, a nezadovoljstvo građana raslo je iz dana u dan. U prvih osam mjeseci 2014. godine samo na području Kantona Sarajevo zabilježeno je 678 ujeda pasa. Sa napadima pasa lutalica, sve su brojniji i slučajevi zlostavljanja životinja, a problem napuštenih životinja podijelio je javnost u BiH.

„Vjerujte da od čopora poludivljih pasa ne smijem ujutro sama proći ulicom. Nedavno su u Švrakinom (selu – sarajevsko naselje) ti psi gotovo rastrgali jednu djevojku. Komšije su joj spasile život, ali će traume ostati. Izgrizli su joj ruke, noge,... Užasno je to. I ako se moram opredijeliti između sigurnosti naše djece i dobrobiti pasa lutalica, sigurno ću se opredijeliti za bezbjednost djece. Žao mi je pasa, ali su mi naša djeca draža“, kaže građanka Sarajeva.

Druga, međutim, okrivljuje vlasti i „neodgovorne“ vlasnike životinja: „Zgrožena sam pozivima na ubijanje životinja! Sada se na ubijanje pasa poziva i javno, preko medija! Nisu životinje krive što ljudi ne provode sopstvene zakone. Psi ne smiju ispaštati zbog neodgovornih vlasnika koji su ih ostavili na ulici. Treba kazniti one koji se neljudski ponašaju prema psima, a ne životinje koje su ostavljene na ulici da umru od gladi.“

Dvojica muškaraca s psima na stepenicama u sarajevskom naselju Alipašino polje

Briga za životinje uprkos teškom materijalnom stanju

Eutanazija je rješenje?

U međuvremenu su predložene i izmjene spornog Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja kojima se, pored ostalog, predviđa mogućnost eutanazije napuštenih pasa u roku od 15 dana boravka u azilu. Organizacije za zaštitu životinja, ali i mnogi građani Sarajeva osudili su pomenute izmjene.

„Društvo je tobože pokušalo naći rješenje za nezbrinute pse, pa su ih smjestili u azile bez ikakvih uslova za preživljavanje. Valjda su mislili da će pojesti sami sebe? Naredni koraci su eutanazija i šinteraj!? O tome ne želim ni razmišljati, mada bih zaista voljela vidjeti ljude koji bi se prihvatili tog 'posla'. Mi jesmo siromašno društvo, ali mislim da bismo preživjeli i bez ubijanja pasa. Malo više zdravog razuma i dobre volje bi zaista moglo riješiti i ovaj problem“, kaže Tatjana Vitomir.

U međuvremenu je objavljeno da će sarajevska Općina Novi Grad uskoro dobiti veterinarsku stanicu u okviru koje će se stručni tim baviti napuštenim psima „lutalicama“. Stanica je smještena u Reljevu i u njoj će se psi liječiti, kastrirati, cijepiti, ali i eutanazirati.

Organizacije za zaštitu životinja podsjećaju da je 4. oktobar Međunarodni dan zaštite životinja za svakoga prilika da učini nešto dobro za životinje iz svoje okoline, da im pruži dom ili da ih nahrani. Životinje su, kako tvrde, dio zajedničkog svijeta, zajedničke planete koja bi bez životinja bila nezamisliva.

Preporuka redakcije