1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Počinje druga runda sirijskih mirovnih pregovora

U Ženevi počinje druga runda mirovnih pregovora između predstavnika sirijske vlade i opozicije. Eskperti kažu da bi pregovori o konkretnom sprovođenju rješenja mogli potrajati nekoliko sedmica pa čak i mjeseci.

default

Lakhdar Brahimi, posrednik UN-a u pregovorima o krizi u Siriji

Ženeva i Homs u februaru 2014. - dva mjesta koja teško da više mogu biti u suprotnosti. Na jednoj strani je mirna švajcarska oaza blagostanja, na drugoj sirijsko uporište pobunjenika koje leži u ruševinama i čiji stanovnici već mjesecima prkose opsadi vladinih trupa, te se svakodnevno bore za preživljavanje.

Ono što spaja ova dva mjesta je nada da će druga runda pregovora između sirijske vlade i opozicije dovesti do opipiljivih rezultata. Homs važi kao test volje i sposobnosti sirijskih sukobljenih snaga da pregovaraju o novom političkom početku. Dramatičan tok dostave UN-ove humantitarne pomoći tokom proteklog vikenda je pokazao, da se sukobljene strane ne slažu ni u humanitarnim pitanjima.

Bez velikih očekivanja

Prva runda pregovora između sirijske opozicije i predstavnika vlade krajem januara u Ženevi završena je bezuspješno. Međutim, mali uspjeh predstavlja već sama činjenica da je uopšte došlo do razgovora. "Moglo je biti još gore", smatra ekspert za Bliski istok Mohammad-Mahmoud Ould Mohamedou iz Ženevskog centra za sigurnosnu politiku (GCSP)".

Walid al-Muallem / Genf / Syrien-Konferenz

Valid al-Muallem, sirijski ministar vanjskih poslova

Zajednički imenitelj za Ženevske pregovore je sasvim mali. Stavovi su jako suprotstavljeni. S jedne strane imamo stranu koja želi ukloniti režim i koja je u Ženevu došla da bi potkrijepila svoju poziciju i kako sama navodi, isključila Asada. S druge strane imamo režim koji uopšte o tome ne želi diskutovati", opisuje Mohamedou početne pozicije.

S obzirom na to, ne mogu se očekivati brzi uspjesi i napreci u pregovorima, upozorava Mohamedou, koji je od 2008. do 2009. bio ministar vanjskih poslova Mauritanije, a danas je gostujući profesor na Ženevskom institutu za međunarodne studije.

Cilj pregovora: prelazna vlada

Mnogi eksperti navode da je konkretan rezultat prve runde pregovora što su se suprotstavljene strane složile da prihvate Ženevsku deklaraciju iz juna 2012. koja predviđa dalje pregovore.

Erste Runde der Syrien-Konferenz endet

Louaj Safi, glasnogovornik sirijske opozicije

Ovaj dokument predviđa okončanje nasilja u Siriji, primirje i formiranje prelazne vlade. I dok opozicija bez okolišanja u Ženevi želi razgovarati o formiranju prelazne vlade, vlada zahtijeva da se obrađuje tačka po tačka iz pomenute deklaracije i da se najprije počne razgovarati o temi "nasilje". Asadovi predstavnici u Ženevi isto kao i posljednji put, riječ nasilje žele iskoristiti kako bi predstavnike opozicije paušalno označili kao teroriste i širili strah od stranih džihadista. O formiranjnu prelazne vlade oni žele razgovarati tek kasnije.

Odugovlačiti, odugovlačiti, oduugovlačiti

"Režim će odugovlačiti diskusiju o tome", vjeruje Mohammad-Mahmoud Ould Mohamedou. "Duboko sam ubijeđen da igraju na vrijeme kako bi vidjeli šta mogu izvući iz pregovora. Pokušaće da utiču na pregovore tako da će ostati sasvim malo prostora za temu koja se odnosi na formiranje prelazne vlade. Ali, ta tema neće nestati, prije ili kasnije ona će se opet pojaviti."

Mohamedou smatra da je istrajnost opozicije kojom traži formiranje prelazne vlade prava strategija. Ustanak protiv Asada na kraju krajeva svoje korijene ima u mirnim političkim protestima, koji su u martu 2011. počeli u južnosirijskom gradu Dari. "Ne smijemo zaboraviti kako je sve počelo, naime, kao mirni protesti protiv autoritarne vlade", upozorava Mohamedou.

Pregovori...

Opasnost da bi mirovni pregovor mogli propasti ovaj put je veća nego tokom prve runde, zato što će se susret predstavnika sukobljenih strana pomjeriti sa simboličnog na sadržajni nivo.

Evakuierung von Zivilisten aus Homs 07.02.2014

Evakuacija stanovništva iz Homsa

Ovi pregovori se ubrajaju u najteže na međunarodnoj razini u posljednjih nekoliko decenija", smatra ekspert za Bliski istok Mohamedou.

Mogli bi trajati nekoliko sedmica, ako ne i mjeseci. Na primjeru Homsa se upravo vidi kolio je teško postići i najmanji uspjeh. "A, Homs je samo vrh ledenog brijega", objašnjava Jens Laerke, glasnogovornik Humanitarnog koordinacionog ureda Ujedinjenih nacija (OCHA).

Dilema UN-a

"Skoro četvrt miliona ljudi u Siriji živi pod opsadom. To u biti znači, da nemaju nikakvog pristupa humanitarnoj pomoći", objašnajava Laerke. Prema odredbama međunarodnog prava, sirijska vlada je obavezna da civilima omogući pristup humanitarnoj pomoći. Međutim, Damask de facto ne ispunjava svoju obavezu. Čak i kada UN to ne tematizira otvoreno, sirijska vlada je pod sumnjom, da zloupotrebljava dostavu pomoći i spriječava dostavu humanitarnih dobara u pobunjenička uporišta.

Humanitarne organizacije UN-a rizikuju dalja ograničenja dostave ukoliko se zbog toga budu sporile sa sirijskom vladom. Stoga one ostaju pri svom hitnom apelu koji glasi: "Apsolutno je neophodno da dođemo do 9,3 miliona Sirijaca kojima je potrebna pomoć. Moramo doći do svih", kaže Jens Laerke. "Trenutno imamo pristup do nekih ali pretpostavljamo da se u teško dostupnim područjima nalazi još oko tri miliona ljudi kojima je potrebna pomoć."

Autori: Claudia Witte / Belma Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić