1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Početak stvaranja građanskog društva u BiH

Štampa na njemačkom jeziku u ponedjeljak (10.03.) piše o stanju u BiH, srbijanskim dobrovoljcima na Krimu, kao i o novom romanu Saše Stanišića.

default

Jedna od građanskih plenuma nastao nakon demonstracija

„Protesti u BiH protiv siromaštva i parazitske političke klase doveli su do uhodanih refleksa. Najbrže su po prirodi reagirali intervencionisti. Sada je šansa za reakciju, napisao je Ed Joseph, jedan od onih koji je radio u uredima međunarodnih predstavnika u BiH, Kosovu i drugdje. Washington i Brisel sada moraju uzeti stvaru u ruke i inicirati reformu bh. Ustava, rekao je on. O istorijskim refleksima na stanje u BiH može se razgovarati sa onima koji se odavno smatraju protektorima: Austrijancima, Turcima, Srbima i Hrvatima. Upozorenje visokog predstavnika u BiH, Valentina Incka, da će ukoliko stanje bude izvan kontrole, biti preispitano raspoređivanje europskih trupa, bilo je prije svega lapsus....Kao dobri Europljani Beograd i Zagreb su pozvali na stabilnost. Ipak možda je BiH do sada bila previše stabilna? I možda upravo pomoć ne treba stizati iz vana. Ono što se sada naime pokreće samo od sebe daje povoda za nadu. Demonstracije na ulicama su zamrle. U brojnim gradovima su osnovani građanski plenumi koji pokušavaju prakticirati demokratiju direktnim putem. Nastala je jedna forma političke javnosti koja u dosadašnjoj istoriji BiH nije zabilježena. Zahtjevi za poništavanjem kriminalne privatizacije i ukidanjem privilegija političara teško da će brzo imati uspjeha. No mobilizacija je uspjela u onome što međunarodne zajednice nikada nisu postigle: početak stvaranja građanskog društva“, piše u svom komentaru Neue Zuercher Zeitung.

Bildergalerie Ukraine 7. März 2014 Russisches Sicherheitspersonal in Simferopol

U pomoć Rusima na Krimu odlaze i srpski dobrovoljci

Srbi se sele na Krim

Frankfurter Allgemine Zeitung piše o srpskim dobrovoljcima na Krimu. „Srbijanska vlada želi kazniti sve srbijanske građane nakon njihovog povratka sa Krima gdje su otišli kako bi tamo učestvovali u mogućem ratu. Ovo je najavio zamjenik srbijanskog premijera Rasim Ljajić tokom vikenda“, piše FAZ. „U BiH već odavno postoji diskusija o tome kako se država treba odnositi prema svojim građanima koji kao dobrovoljci odlaze u rat u Siriji. Pozadina Ljajićevog upozorenja je u tome da je grupa samoprozvanih srpskih boraca za slobodu otišla u Sevastopolj kako bi podržala Rusiju prilikom nasilnog priključenja Krima. Oni su, prema vlastitim navodima, stigli na Krim na poziv ruskih nacionalista“, piše FAZ.

Stanišićevo iskustvo o nepouzdanosti naše civilizacije

Spiegel piše o novom romanu Saše Stanišića „Vor dem Fest“ (u slobodnom prevodu: Uoči praznika). „On se odigrava u ljetnoj noći u Uckermarku, u selu Fuerstenfelde. Riječ je o noći uoči praznika Svete Ane. Prošlo je osam godina od Stanišićevog debitantskog romana „Wie der Soldat das Grammofon repariert“ (Kako vojnik popravlja gramofon) u kojem je ispričana istorija bosanskog Višegrada. Stanišić je rođen 1978. godine u Višegradu. Bilo mu je 14 godina kada je sa svojim roditeljima, ocem Srbinom i majkom Bošnjakinjom, pobjegao u Njemačku. Sa sigurnom lakoćom je Stanišić u svom debitantskom romanu ispričao o pustošenjima u najnovijem balkanskom ratu, o tome kako užas uništava sve što je u život u Višegradu činilo vrijednim. Njegov drugi roman se nadovezuje za Višegrad, iako se radnja romana „Vor dem Fest“ dešava daleko od Balkana i roman zadire još dublje u cijelu problematiku nego što je to bio slučaj u njegovom debitantskom djelu“, ocjenjuje Spiegel.

„Optužba Maxima Brillera da ga je u drugom romanu „napustila hrabrost“ ne stoji. Biller je u jednom eseju o savremenoj literaturi napisao: „Je li njemu važnije da kao novi Nijemac piše o starima Nijemcima kao o ljudima kao što je on sam? Skoro je nemoguće nadmašiti ograničenost u razmišljanju koji pokazuje ova optužba. Stanišić je dovoljno pametan da se ne fiksira samo na ulogu pripovjedača iz Bosne. Ni u njegovom debitantskom romanu se nije radilo o lokalnom koloritu, već o subverzivnom iskustvu o tome koliko malo je pouzdana naša civilizacija“, ocjenjuje Spiegel.

Autorica: Zorica Ilić

Odg. urednica: Jasmina Rose